U 2025. godini predviđa se usporavanje rasta BDP-a Hrvatske na 2,7%, što je posljedica većeg povezivanja s ekonomskim kretanjima u eurozoni, koja se nalazi na rubu recesije.
Ova će situacija negativno utjecati na robni izvoz u prvoj polovini godine, uz dodatno pogoršanje konkurentnosti gospodarstva. Važan faktor je snažan rast plaća, potaknut državnim politikama poput povećanja minimalne plaće za 15,4%, rasta mase plaća u javnom sektoru od 58%, te potencijalnim ukidanjem olakšica za zapošljavanje mladih. Navedeno dovodi do rasta jediničnog troška rada iznad EU prosjeka, što slabi konkurentsku poziciju Hrvatske.
Osim toga, dosadašnja „investicijska plima“ poduprta visokim priljevima iz EU fondova mogla bi oslabiti od 2025., a posebno od 2027. godine, kada se očekuje manji intenzitet povlačenja sredstava. Uz ispodprosječan rast produktivnosti po satu (1,9% u odnosu na prosjek od 2,6% u CEE regiji), Hrvatska će se suočiti s potrebom za značajnim prilagodbama ekonomske politike kako bi poboljšala konkurentnost privatnog sektora.
Hrvatska zaostaje za EU i CEE prosjekom u investicijama u fiksni kapital, što ograničava mogućnosti održivog rasta plaća i produktivnosti. Istovremeno, bruto profitabilnost poduzeća i dalje je 25% ispod CEE prosjeka i 55% ispod EU prosjeka, unatoč poboljšanjima. Ključne mjere uključuju smanjenje poreznog opterećenja, ukidanje parafiskalnih nameta, širenje porezne baze i pojednostavljenje poreznog sustava.
S obzirom na to da je porezni klin na bruto plaće iznad 2.500 EUR među najvišima u CEE regiji, smanjenje poreza na rad ključno je za povećanje stope zaposlenosti i aktivnosti, što je zapravo u skladu s preporukama OECD-a za stvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta.
