Nitko u JANAF-u nije rekao da ne dopuštaju, ali kako su dana 27. siječnja 2026. prekinute su isporuke sirove nafte Mađarskoj i Slovačkoj putem naftovoda Družba, od onda je naftovod - izvan pogona, što značajno povećava ovisnost kopnenih rafinerija u srednjoj i istočnoj Europi o naftovodu Adria kao jedinoj održivoj ruti.
JANAF ima monopol nad opskrbom mađarskih i slovačkih rafinerija naftom koja dolazi s mora, a unatoč činjenici da je u takvim slučajevima opskrba tih dviju zemalja ruskom sirovom naftom dopremljenom morskim putem dopuštena i u potpunosti usklađena sa sankcijama EU-a i SAD-a (uključujući i regulative OFAC-a), JANAF odgađa njezino prihvaćanje, pozivajući se na dodatne pravne provjere, iako MOL Grupa ima pravo i odgovornost za nabavu sirove nafte.
To čini unatoč činjenici da prema sankcijama EU-a ipak Mađarska i Slovačka mogu nabavljati rusku sirovu naftu (
) koja nije obuhvaćena sankcijama i morskim putem ako naftovod Druzhba nije u funkciji. Takvo stajalište potvrdila su mađarska i slovačka tijela vlasti, a ta je klauzula također navedena u relevantnom tekstu sankcija Europske unije.
Od gašenja naftovoda Druzhba, MOL Grupa je više puta zatražila od JANAF-a da potvrdi da će preuzeti teret sirove nafte ruskog podrijetla dopremljen morskim putem koji je zakonito uvezen u skladu s pravilima sankcija EU-a i SAD-a. Do danas se to nije dogodilo. Ponašanje JANAF-a smatra se odbijanjem opskrbe i pristupa. Umjesto da omogući pristup pod poštenim, transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima, JANAF je iskoristio svoju kontrolu nad ključnom infrastrukturom kako bi ograničio pristup. Time dodatno pogoršava već izraženu nesigurnost opskrbe uzrokovanu aktualnim ratnim sukobima.
Pravo tržišnog natjecanja Europske unije jasno navodi da je tvrtka koja ima monopol nad energetskom infrastrukturom u dominantnom položaju. Kontrola nad takvom infrastrukturom omogućuje operatoru da djeluje neovisno o potrošačima i konkurentima, uključujući trajno podizanje cijena iznad konkurentnih razina ili odbijanje pristupa.
Prema mišljenju MOL-a i Slovnafta, ponašanje JANAF-a upravo predstavlja takav slučaj te je tvrtka zloupotrijebila svoj dominantni položaj.
MOL stoga poziva Europsku komisiju da ubrzanim postupkom stane na kraj onome što oni smatraju kršenje pravila od strane JANAF-a kako bi omogućeno bilo MOL-u i Slovnaftu pristup kritičnoj infrastrukturi. Traži se intervencija Europske komisije koja bi okončala neopravdano uskraćivanje pristupa nužnoj infrastrukturi, što šteti potrošačima i javnom interesu u više srednjoeuropskih zemalja, jer ugrožava sigurnost opskrbe energijom u ranjivoj regiji srednje i istočne Europe.
Što bi se tu moglo dogoditi u budućnosti? Pa to da će JANAF snositi pravnu i financijsku odgovornost za svaku financijsku štetu koja proizlazi iz kašnjenja u dostavi. A onda tu još i MOL zadržava pravo potraživati naknadu štete od JANAF-a. Samo da li će ići tako daleko - vidjeti ćemo!