Digitalni euro i tokenizacija imovine diljem Europe, ali i šire, važna je tema ovogodišnjeg programa Money Motiona, najveće FinTech konferencije Srednje i Istočne Europe koja će se održati 11. i 12. ožujka 2026. na Zagrebačkom velesajmu.
Nikola Škorić, suosnivač Electrocoina i Money Motiona, uoči konferencije komentirao je kako Europa poprilično kasni za vodećim privatnim izdavačima stablecoina budući da su američki stablecoini USDC i USDT zajedno obradili više od 30 trilijuna dolara vrijednih transakcija u 2025., što je enorman globalni promet koji daleko nadmašuje većinu nominalnih europskih inicijativa. U tom kontekstu digitalni euro postaje više od tehnološkog projekta.
“Ako gledamo hladne činjenice, Europa ide prema svijetu u kojem novac postaje digitalna infrastruktura, a ne proizvod. Digitalni euro trebao bi donijeti državnu garanciju i stabilnost u online okruženje, dok će tokenizacija stvarne imovine pokazati koliko se brzo i učinkovito
vrijednost može kretati kada je zapisana na blockchainu. To neće ‘ubiti’ kripto. Prije će odvojiti špekulaciju od stvarne upotrebe i primorati projekte da pokažu čemu zaista služe. Kad institucije prihvate istu tehnologiju, mrežni efekt postaje ogroman i ono što je jučer bilo alternativno sutra postaje standard.”
Njegova procjena za kraj desetljeća je pragmatična:
“Do 2030. građani će vjerojatno plaćati i slati novac kombinacijom digitalnog eura i reguliranih stablecoina. Bitcoin i slične imovine ostat će važni, ali više kao globalna, neutralna pohrana vrijednosti nego kao sredstvo za ‘kavu u kvartu’. Prava promjena je u tome što će blockchain postati nevidljiv. Koristit ćemo ga, a da o njemu ne razmišljamo. A kad tehnologija postane dosadna, to je obično znak da je pobijedila.”
Tokenizacija kao redizajn financijskog “vodotoka”
Ako digitalni euro predstavlja javni sloj novca, tokenizacija predstavlja novi način kretanja imovine. Robert Markuš, direktor Smartisa, naglašava da je riječ o dubljoj transformaciji.
“Ako digitalni euro postane nova javna infrastruktura namire, a tokenizirana imovina uđe u glavne financijske tokove, tada ne digitaliziramo samo imovinu, već redizajniramo ‘vodotok’ financijskog tržišta.”
Robert Markuš
Prema njegovu tumačenju, tri infrastrukturna sloja odlučit će može li se tokenizirano gospodarstvo razvijati sigurno i operativno stabilno: interoperabilna infrastruktura namire u stvarnom vremenu, identitetom vođena arhitektura usklađenosti i povjerenja i kriptografska sigurnost i operativna otpornost ugrađene u dizajn.
Banke neće moći birati između starog i novog, upozorava, nego će morati graditi hibridne arhitekture u kojima koegzistiraju tokenizirani depoziti, digitalni novac središnje banke, DLT platforme, RTGS sustavi, SEPA i kartične sheme. Markuš dodatno naglašava kako u tokeniziranom gospodarstvu identitet postaje jednako važan kao i likvidnost. Snažan digitalni identitet, orkestracija KYC/KYB procesa, AML nadzor prilagođen tokeniziranim tokovima i programabilna usklađenost više nisu dodatna funkcionalnost, nego temelj sustava.
Ulaznicu potražite na službenoj stranici konferencije ili Entrio platformi.
Foto: MoneyMotion
