Na prvom Women in Healthcare Forumu predstavljeni su podaci o preprekama napredovanju žena u zdravstvu, a nagrada Women in Healthcare Impact Award dodijeljena je Mireli Bušić, liječnici koja je značajno pridonijela uspostavi sustava darivanja i presađivanja organa u Hrvatskoj, a danas radi na europskoj razini
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, žene čine gotovo 70 posto zdravstvene radne snage na globalnoj razini, a zauzimaju tek oko 25 posto vodećih pozicija. Sličan je obrazac vidljiv i u Hrvatskoj: prema istraživanju provedenom među 206 hrvatskih onkoloških stručnjaka, tek 38 posto njih radi u timovima koje vodi žena, gotovo jednako kao u međunarodnom istraživanju Europskog društva za medicinsku onkologiju (ESMO). Spol je i dalje prepreka napredovanju: 56 posto žena navodi da su zbog spola imale manje profesionalnih prilika, a isto navodi tek dva posto muškaraca.
Ti su podaci izneseni na prvom Women in Healthcare Forumu, regionalnoj konferenciji održanoj u Zagrebu, koja je okupila liječnice i liječnike, medicinske sestre, farmaceute, znanstvenike te predstavnike zdravstvenih institucija, regulatornih tijela i farmaceutske industrije.
Većina u sustavu, manjina na vrhu.
O dvjema liječničkim karijerama i jednoj obitelji u uvodnom su razgovoru govorili prof. dr. sc. Sanja Pleština, voditeljica Odjela za rijetke tumore toraksa Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb, i prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, ujedno suautori spomenutog istraživanja koje je predvodila dr. med. Renata Kelemenić-Dražin, a koje je ove godine objavljeno u časopisu BMC Health Services Research. Kao najčešće prepreke rodnoj ravnopravnosti ispitanici navode teškoće u usklađivanju posla i privatnog života (69 posto), društvene pritiske (46 posto), nesvjesne predrasude (44 posto) i nedostatak prilika za razvoj ženskog liderstva (33 posto).
Razlike se vide i u primanjima: prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024., prosječna bruto plaća žena u zdravstvu niža je za oko 22 posto od prosječne plaće muškaraca. To ne znači da su žene za isti posao plaćene manje, nego pokazuje razliku između prosjeka svih zaposlenih žena i muškaraca u djelatnosti. EU ovaj raskorak nastoji regulirati Direktivom o transparentnosti plaća, a rok za prenošenje Direktive u nacionalna zakonodavstva istekao je u lipnju.
Sanja Pleština
O ženskom zdravlju
Prema podacima Europskog parlamenta, žene u EU-u žive dulje od muškaraca, ali više godina provode narušena zdravlja, njihove se tegobe češće podcjenjuju, a dijagnoze kasne i po nekoliko godina. Europski parlament u rujnu je usvojio i Rezoluciju o rodnim nejednakostima u zdravlju, posebno u pogledu rodno specifičnih stanja, u kojoj upozorava i na to da su žene nedovoljno zastupljene u kliničkim ispitivanjima te poziva na izradu europske strategije za zdravlje žena. Jedna od bolesti kod kojih se ženska bol i dalje podcjenjuje jest migrena.
„Migrena se i dalje olako odbacuje kao obična glavobolja, a ponajprije pogađa žene u godinama kad grade karijeru i brinu o obitelji. Hormonski status može utjecati na učestalost napadaja tijekom cijelog ženina života. Mnoge godinama trpe bol jer vjeruju da se ne može liječiti, a to nije točno jer današnje specifične terapije omogućuju da se bolest kontrolira i da se očuva kvaliteta života. Žensku bol moramo shvatiti ozbiljno, i u ordinaciji i na radnom mjestu”, istaknula je akademkinja Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice.
Vanja Bašić Kes
Migrena nije samo osobni, nego i društveni teret: prema najnovijem istraživanju instituta WifOR, gubici produktivnosti zbog migrene u Hrvatskoj dosežu 1,31 posto BDP-a, gotovo jednako kao kod kardiovaskularnih bolesti (1,33 posto).
„Nismo učinili dovoljno ako žena godinama trpi jer ne prepoznaje svoje tegobe kao bolest ili smatra da ih mora podnositi u tišini. Zato je važno osvijestiti žene da bol i simptomi koji narušavaju svakodnevni život nisu nešto što treba prihvatiti, nego stvaran zdravstveni teret koji zaslužuje priznanje, pravodobnu dijagnozu i odgovarajuću pomoć”, kazala je Nataša Božić Šarić, voditeljica vanjskih odnosa za regiju Adriatic, AbbVie.
Nataša Božić Šarić
Liderstvo: znanje nema spol, a vodstvo je pomaganje, ne zapovijedanje
O prilikama za napredovanje i odgovornosti poslodavaca razgovarale su, među ostalima, Vikica Krolo, dr. med., zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, Ana Ljubas, glavna sestra KBC-a Zagreb, i Kaja Radeta, direktorica poslovne jedinice za Adriatic regiju i Mađarsku u AbbVie-u.
„U AbbVieju nastojimo razvijati kulturu u kojoj se različite perspektive cijene, talenti sustavno razvijaju, a zaposlenike potiče da preuzmu odgovornost za svoj profesionalni put. Za žene je pritom posebno važno imati pristup mentorima, uzorima i razvojnim prilikama koje im daju vidljivost i samopouzdanje da naprave sljedeći korak. Sustav može otvoriti vrata, ali osoba mora imati hrabrosti kroz njih proći”, poručila je Kaja Radeta.
Kaja Radeta
O liderstvu i brizi za zaposlenike govorile su Eva Usmiani Capobianco, predsjednica Upravnog odbora JGL-a i prva žena na čelu te kompanije i Alenka Jajac Knez, izvršna direktorica JGL-a, kompanije u kojoj žene čine oko 75 posto zaposlenih i 65 posto top menadžmenta.
„Najvrjednije o vlastitoj kompaniji nisam saznala iz izvještaja, nego iz razgovora s ljudima. Kad ste kompanija u domaćem vlasništvu, ne razmišljate u kvartalima, nego u generacijama. Za mene održivost znači to da ljudi kod nas mogu graditi karijeru i imati obitelj, a da ne izgore. Kompanija koja troši ljude nije održiva, koliko god zelena bila. Ljudi nisu ‘fancy’ HR tema. Ljudi jesu strategija”, istaknula je Eva Usmiani Capobianco.
Eva Usmiani Capobianco
JGL je od lokalne kompanije izrastao u globalni poslovni sustav, a jedan od strateških izazova bio je kako sačuvati autentičnost i poslovnu kulturu.
„Očuvanje kulture ne događa se spontano. Ono zahtijeva svjesno djelovanje kroz odluke o zapošljavanju, način vođenja ljudi, razvoj lidera, sustave nagrađivanja, komunikaciju i svakodnevna ponašanja koja organizacija prepoznaje i vrednuje. U tom smislu, kultura nije nešto što organizacija ima, nego nešto što svakodnevno stvara”, rekla je Alenka Jajac Knez.
Alenka Jajac Knez
One koje pomiču granice
Nikolina Sesar, dr. med., prva neurokirurginja u Hrvatskoj, govorila je o profesionalnim granicama i njihovu pomicanju. Svoja je iskustva podijelila i Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer, inženjerka elektrotehnike i biokemije, koja je obiteljski biznis sa svojim timom dovela do pozicije tržišnog lidera.
„Granice se ne pomiču odjednom, nego svakodnevnim odlukama, a najvažnije su one koje donosimo o ljudima. Laboratorij koji je počeo s dvoje zaposlenih danas je mjesto na kojem radi velik tim stručnjaka i to nije djelo jedne osobe, nego ljudi koji su vjerovali u isti cilj. Kao obiteljska tvrtka svoje zaposlenice doživljavamo kao dio obitelji. Zajedno prolazimo i poslovne i životne izazove, a majčinstvo ili bolest kod nas nisu prepreka profesionalnom razvoju. Neke su kolegice s nama više od 25 godina i njihov ostanak najbolje govori o odnosu koji smo izgradili”, rekla je Hana Breyer Priselac.
Hana Breyer Priselac
Nagrada Mireli Bušić
Prvu nagradu Women in Healthcare Impact Award, priznanje za značajan i prepoznatljiv doprinos zdravstvu i društvu, dobila je Mirela Bušić, dr. med., koja je dvadeset godina radila na razvoju hrvatskog transplantacijskog programa. Hrvatski model darivanja i presađivanja organa, u čijem je razvoju imala važnu ulogu, danas se ubraja među najuspješnije u Europi i svijetu. Od 2022. godine dr. Mirela Bušić vodi Odsjek za standarde u području krvi, organa i tkiva (tvari ljudskog podrijetla) pri Europskom ravnateljstvu za kakvoću lijekova i zdravstvenu skrb Vijeća Europe, gdje iskustvo stečeno tijekom dugogodišnjeg rada u Hrvatskoj ugrađuje u razvoj europskih standarda za sigurnost i kvalitetu zdravstvene skrbi u domeni transfuzijskog i transplantacijskog liječenja.
Mirela Bušić
Foto: PR
