Umjetna inteligencija ušla je u svakodnevni rad brojnih tvrtki i pokrenula milijarde dolara ulaganja u čipove, podatkovne centre i razvoj novih modela. S tolikim novcem u igri otvorila se i rasprava o mogućem AI balonu. Koliko će se velikih očekivanja pretvoriti u stvarne prihode i kako prepoznati projekte koji mogu izgraditi održivo poslovanje?
Za hrvatske tvrtke to otvara konkretna pitanja. Što banka može procijeniti dok je proizvod još u razvoju i kome se poduzeće može obratiti kad mu zatreba kapital za širenje? O tome se razgovaralo na četvrtom izdanju konferencije FUTURE IS NOW AI transformacija, održanom u prostoru WESPA Business & Lounge u Zagrebu.
Konferenciju je organizirala platforma FUTURE IS NOW uz podršku Hrvatske udruge banaka (HUB), a Zagrebački inovacijski centar (ZICER) sudjelovao je kao community partner.
Uvodna izlaganja održali su Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, i Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija.
Stojić je istaknuo vodeću ulogu AI-ja u novom globalnom investicijskom ciklusu, ali i mogućnost korekcije tržišnih vrednovanja tih ulaganja. Prema HUP-ovu B2B istraživanju iz 2026., koje je predstavio, 62 posto ispitanih poduzeća koristi AI, dok 16 posto ima ili izrađuje strategiju njegove primjene. Ulaganja u tehnologiju povezao je s promjenama poslovnih procesa i organizacije rada te rastom produktivnosti.
Zorić je govorila o tome kako tržište kapitala može nadopuniti bankovno financiranje. Prema podacima koje je predstavila, depoziti i gotovina činili su 51,3 posto financijske imovine hrvatskih kućanstava u 2025. godini. Otvorila je pitanje usmjeravanja dijela domaće štednje u produktivna ulaganja te razvoja dodatnih izvora kapitala za inovativna poduzeća i tvrtke u fazi rasta.
Kako banke procjenjuju AI projekte
Razvoj AI-ja zahtijeva ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu i stručnjake. Procjena poslovnog potencijala, rizici financiranja i spremnost poduzeća za AI transformaciju bili su teme panela koji je moderirao Zoran Aralica iz Ekonomskog instituta u Zagrebu.
„Bankama su važni poslovni model, konkurentnost i novčani tok poduzeća”, rekao je Thomas Matejka, član Uprave za rizike Raiffeisen Hrvatske. Banke su, dodao je, morale razvijati specifična znanja o AI-ju, a mnoge kompanije koje ulažu u tehnologiju još traže način da iskoriste sve njezine mogućnosti.
Linardo Martinčević iz Hrvatske narodne banke objasnio je da poslovna povijest i strukturirani podaci olakšavaju bankama praćenje velikih poduzeća, a regulatorima procjenu rizika. Procjena rizika i određivanje njegove cijene ostaju u središtu kreditnog poslovanja, dok banke AI primjenjuju i u internim procesima, primjerice kroz chatbotove.
Na razmjere financiranja tehnološkog razvoja u Europi i SAD-u osvrnuo se Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva u Infobipu.
„Poduzeća trebaju procijeniti koja su AI rješenja primjerena njihovim poslovnim potrebama i gdje im mogu pomoći u automatizaciji procesa”, rekao je Prusac. Istaknuo je da IT kompanije trebaju predvoditi primjenu AI-ja te naglasio potrebu reforme obrazovnog sustava.
Konkretan primjer poslovne primjene predstavio je Ivan Bimbi iz Croatia osiguranja. Prema podacima iz njegova izlaganja, ručna provjera kvalitete obuhvaćala je oko deset posto poziva, a uvođenjem AI alata proširena je na sve pozive u tom procesu. Predstavio je i PomagAI, internog asistenta koji zaposlenicima pronalazi odgovore u dokumentaciji i upućuje ih na izvor.
Od prvih kupaca do kapitala za rast
Ive Botunac, predsjednik Upravnog odbora CroAI-ja, u razgovoru s Mladenom Kovačekom govorio je o domaćem AI ekosustavu, koji prema CroAI-jevu mapiranju obuhvaća više od 500 dionika. Akvizicije domaćih kompanija izdvojio je kao pokazatelje sazrijevanja tržišta. Hrvatska, poručio je, ima znanje i talent za razvoj kvalitetnih proizvoda, uz inovativnost kao glavni prioritet.
Na panelu PutNaTržište Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra, i Zvonko Kostanjčar, profesor na FER-u, razgovarali su o pretvaranju istraživačkih rezultata u proizvode za koje postoji potražnja.
„Želimo da naši startupovi ostanu u Hrvatskoj, a inozemstvo gledaju samo kao tržište”, rekao je Šesnić. Naglasio je potrebu jačanja domaćih tehnoloških kompetencija te upozorio da poduzetnici, uz razvoj proizvoda, trebaju jasno odrediti koji problem rješavaju i kakvu korist donose korisniku. Bez razumijevanja tržišta i kupaca teško je privući investitora, a upravo u tome ZICER pomaže startupovima.
Kostanjčar je povezao izazove komercijalizacije s različitim ciljevima znanosti i industrije. Kao primjer naveo je razvoj bržeg algoritma, čija komercijalizacija ovisi o tome predstavlja li brzina stvarno ograničenje u konkretnom proizvodu. Važan je korak zato povezati znanstveno dostignuće s problemom koji industrija treba riješiti.
Poduzeća koja planiraju ulaganje ili širenje poslovanja mogu se do 5. prosinca 2026. prijaviti u program PutNaTržište Hanfe i Ministarstva financija. Program omogućuje besplatnu stručnu procjenu spremnosti za financiranje putem fondova, izdavanje obveznica ili izlazak na burzu.
Snažan bankarski sektor, domaća štednja i sve šira primjena AI-ja otvaraju prostor za nova ulaganja. Njihovo poslovno opravdanje mjerit će se rastom produktivnosti, novim kupcima i širenjem poslovanja.
Foto: FUTURE IS NOW
