Vršna domena je u principu broj koji se definira prema IPv4 i IPv6 formatu. Da ne ulazimo previše u dubinu IPv4/IPv6 - dovoljno je naglasiti da je za sada standard još uvijek IPv4. Definicija se ne može nikako složiti u jednu suvislu rečenicu, onaj tko želi odgovor na ovo pitanje mora znati i pozadinu priče.
Svako računalo na Internetu ima svoju adresu sastavljenu od brojeva (4 ili 6 brojeva) no to nije baš primamljivo nama ljudima (upisivati razne brojeve umjesto ime_servera.domena.nastavak). U principu da bi rješili taj problem dobili smo DOMENE.
Iako se sustav domena danas razvija i mijenja, broj vršnih (TLD - top-level domain) domena je relativno mali naspram broja poddomena. Zanimljiva činjenica uzmemo li u obzir da je Internet "stara stvar" Najpoznatije vršne domene su općeg (globalnog) tipa, kao "com", "org" i "net".
Vršna domena neke zemlje je specifični nastavak, koji nazivu (adresi) računala daju nacionalni prizvuk, te asociraju na geografsku pripadnoost. Nastavci koji odgovaraju oznakama prema standardu ISO-3166 su npr:
-
.hr za Hrvatsku
-
.de za Njemačku
-
.uk za Ujedinjeno Kraljevstvo
-
.it za Italiju
-
.ru za Rusiju
Naravno, postoje i vršne domene koje nisu vezane za određene zemlje. Tako ćete npr. naići na:
-
.com za web stranice komercijalnog tipa
-
.org za stranice organizacija i udruga
-
.net za stranice određenih medijskih ili računalnih mreža
Na kraju treba dodati da uz napopularnije domene postoje i one generičke: .info, .biz, .name itd. U skoroj budućnosti broj vršnih domena će porasti radi bolje organizacije (pritisak industrije - ICANN) pa ćemo tako dobiti: .jobs, .mobi, .xxx, .tel itd.
Ali na kraju znam što možete reći: "Oskare, daj nam konkretnije nešto". Dobro, nema problema. Vršna domene je domena koja se nikad ne koristi samostalno već se unutar nje uvijek nalaze poddomene. Dvije su vrste vršnih domena: troslovne i one nacionalne, a sve sam već naveo.