262 pregleda
Zoran Jurić u rubrici Hrana i piće od Zoran Jurić [Ekstraktivan] (7.3k bodova)
uređen od Nikolina Šrajbek
Zamislimo neku nepostojeću situaciju u kojoj će svi ljudi na Zemlji odjednom postati vegetarijanci i prestati će jesti svinje, krave, piletinu i ostale životinje od kojih najčešće ljudi konzumiraju meso. U tom slučaju ne bi bilo potrebe za uzgojem tolikih životinja. To bi značajno smanjilo njihovu populaciju. Malo takvih životinja bi živjelo. Došlo bi možda i do izumiranja nekih vrsta. Ukupna količina živih životinja bi se smanjila, pa tako i ukupna količina života na Zemlji.

Jedan od poznatih promicatelja vegetarijanstva, Henry S. Salt, svojevremeno je izjavio:

"Ne postoji slabiji razlog da postaneš vegetarijanac od onog da je to human čin. Interes svinja je da itekako postoji potražnja za slaninom. Da su svi na svijetu vegetarijanci - uopće ne bi bilo svinja!"

Čovjek je omogućio svinjama, kravama, kokošima i ostalim domaćim životinjama da se razmnožavaju do neslućenih granica, pomogao im da nadvladaju probleme prirodne selekcije i značajno zadovolje prirodnu potrebu svih živih bića za reprodukcijom - da stvore mnoštvo životnih oblika svoje vrste.

Je li ovo što je napravio čovjek domaćim životinjama lošije od činjenice da inače nebrojene domaće životinje nikad ne bi živjele?

Jesu li vegetarijanci još gori ubojice domaćih životinja?

...

Što je život?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

3 odgovor(a)

+8 glasa
Mihaela Blažeka od Mihaela Blažeka [Megaktivan] (19.7k bodova)
Jako kompleksno i zanimljivo pitanje, moram to pohvaliti. Kako se radi o "mozgalici", bacit ću se u "mozganje".

Ja nekako vjerujem da je priroda napravljena upravo takva kakva treba biti i da se sama "brine" za sve u njoj samoj. Zato mislim da, ako bi se vegeterijanstvo u cijelom svijetu zaista obistinilo, svinja bi zaista bilo znatno manje, ali sumnjam da bi izumrle.

Isto tako, valja razmisliti o tome u kakvim uvjetima te životinje žive, a to je zapravo nešto što u najvećoj mjeri uzrujava vegeterijance (pa čak i mene koja nisam vegeterijanka). Naime, istina je da sam život ima svoju vrijednost, ali treba uzeti u obzir i uvjete u kojima se taj život živi. Mislim da bi svinje kao svinje bile puno sretnije (ako se to može tako reći) kada bi ih bilo manje, ali kada bi živjele prirodno i u lijepim uvjetima gdje bi bile jako zadovoljne. Ono što se radi životinjama je doslovno mučenje - od samog početka života i uvjeta u kojima žive do samog trenutka ubijanja radi mesa.

Ipak, ni sama nisam sigurna je li vegeterijanstvo zaista najispravnije za naš svijet, zato i nisam trenutno na toj strani. Pitanje je kako bismo funkcionirali bez mesa i kako bi svijet izgledao. No, nije rješenje ni ovakva masovna proizvodnja gdje životinje ne samo da su držane u užasnim uvjetima, nego se i pumpaju raznim otrovima kako bi zaradili na kilaži. Isto tako, na kvalitetu mesa utječe što jedu te životinje. Nehumanim ponašanjem prema njima zapravo sami sebi štetimo.

Koje je rješenje? Teško je na to odgovoriti. Ja istovremeno sjedim na dvije stolice gdje želim da te životinje žive svoj najbolji život dok su žive, a opet sam svjesna da potrebe današnjeg društva zahtijevaju brzu i masovnu proizvodnju. Bilo bi idealno da se taj sustav sredi i da se tim životinjama zaista priušti što manje patnje (da im se, na neki način, odužimo dobrim životom).
Zoran Jurić od Zoran Jurić [Ekstraktivan] (7.3k bodova)
odličan način razmišljanja. sviđa mi se ovo"sjedim na dvije stolice". mnogi danas razmišljaju u jednom trenutku na jedan način, a u drugom na drugi, no kada se priča o prvom ne žele priznati ovo drugo. i obrnuto.
+5 glasa
Karla Jurišić od Karla Jurišić [Turboaktivan] (28.6k bodova)

Ovo pitanje mi niti jednom nije palo na pamet. Definitivno nešto o čemu se treba razmisliti.

Postoje dvije vrste vegetarijanaca i vegana. 

  1. Oni koji su vegani i vegetarijanci zbog zaštite životinja
  2. Oni koji su vegani i vegetarijanci zbog svog zdravlja te nemaju nikakve veze sa zaštitom životinja

Na početku je vegetarijanstvo bilo primarno okrenuto borbi protiv ubijanja i maltretiranja životinja. U redu, slažem se da bi se životinje trebale drugačije tretirati, to jest puno drugačije. Danas je vrlo malo domaćeg i prirodnog uzgoja jer nije moguće uzgojiti toliko masovni broj životinja koliko je svijetu potrebno, pa je čovječanstvo posegnulo za 'umjetnim' uzgojem gdje nitko ne zna što zapravo jedemo. To je jedna od opaska nehumanosti, što se životinje stvaraju iz 'zraka' te zbog silnih hormona ljudski život nastrada. 

Zbog toga sve više ljudi prelazi na život bez mesa kako bi izbjegli moguće zdravstvene posljedice silnih hormona iz mesa koje jedu. 

 

Velika je istina da, ukoliko čovječanstvo pređe na vegansku prehranu, domaćih životinja više neće biti. No, mislim da bi vegetarijancima koji se bore za zaštitu životinja bilo lakše ukoliko se životinje kroz život pravilo tretiraju te imaju sve što im je potrebno za organski i prirodni rast i razvoj, od kvalitetne hrane do kvalitetnog zraka i staništa. 

Moguće rješenje je da se smanji masovna proizvodnja te se uzgoj samo odrađuje na selima gdje nema ni hormona ni velikih kaveza. Time bi dobili kvalitetno meso koje ne bi štetilo našem zdravlju, a životinje bi dobile kvalitetan život. 

 

Naravno, tada bi mnogo tvornica i industrija propalo. Zato je ova tema dvosjekli mač i zanima me vidjeti što će se dogoditi u budućnosti.

Zoran Jurić od Zoran Jurić [Ekstraktivan] (7.3k bodova)
hahaha! odlično odlično. točno sam predvidio da će netko zapeti na tu ideju koju opisuješ sa "ukoliko se životinje kroz život pravilo tretiraju te imaju sve što im je potrebno za organski i prirodni rast i razvoj, od kvalitetne hrane do kvalitetnog zraka i staništa". i još "...a životinje bi dobile kvalitetan život".

zvuči kao ljudski prirodna ideja. uzvišena ideja. briga za druge. brižnost. ali samo naizgled brižan način razmišljanja. i zato upravo sad pišem novu mozgalicu na tu temu. ooo kako ćete shvatiti da to baš nije tako.

ali ne znam da li si razumjela moje pitanje iz naslova kada ponovno ponavljaš ideju gorih ubojica domaćih životinja kad pišeš "...smanji masovna proizvodnja te se uzgoj samo odrađuje na selima gdje nema ni hormona ni velikih kaveza"? jer tu se vrtimo u krug.

btw, otkriti ću ti malu tajnu svog pitanja... pravo pitanje iza svega ovoga je ono zadnje u mom opisu pitanja. ;)
Karla Jurišić od Karla Jurišić [Turboaktivan] (28.6k bodova)
Istina, slažem se, što je život - prilika za život ili dobro 'tretiran' život.. to je tema ujedno i kod ljudskog života. Kod domaćeg uzgoja opet bi se, dakako, smanjila šansa ostalim životinjama jer bi samo određene dobile priliku za život. I naravno, domaće se životinje opet uzgajaju samo sa jednim razlogom..
Zoran Jurić 29.10.2020. pitanje u rubrici Priroda od Zoran Jurić [Ekstraktivan] (7.3k bodova) Da li ste ikad imali razumijevanja za druge? (pitalica)
Antoneta Hrgović od Antoneta Hrgović [Megaktivan] (17.4k bodova)
Draga Karla, ja bih (kao vegetarijanka) samo htjela ispraviti jednu sitnicu; nije istina da se vegeratijance može podijeliti u te dvije skupine. Ja, na primjer, ne jedem meso jer ga naprosto ne volim jesti, a također ima i još ljudi koji ne jedu meso iz raznih razloga. Eto, nadam se da se ne ljutiš na ovu malu opasku :D
Karla Jurišić od Karla Jurišić [Turboaktivan] (28.6k bodova)
Naravno, htjela sam to i reći u generalnom smislu da ne ulazim u detaljnije razloge ne jedenja mesa-da nisu svi vegetarijanci odlučili ne jesti meso da bi spasili životinje, nisam htjela nikoga izostaviti, hvala na komentaru :D
Darko Međimurec 30.10.2020. pitanje u rubrici Priroda od Darko Međimurec [Turboaktivan] (24.8k bodova) Vrijedi li život ljudi jednako toliko koliko i život životinja?
+3 glasa
Lucija V. od Lucija V. [Ekstraktivan] (8.0k bodova)
odabran od Zoran Jurić
 
Najbolji odgovor
Tako je. Vrste domaćih životinja, evolucijski gledano, ostvarile su zavidne rezultate, pogotovo ako uspješnost vrste mjerimo u broju njezinih jedinki. Otprilike 90% svih velikih životinja danas spadaju u kategoriju domaćih, a 'kolektivno veganstvo' čovjeka definitivno bi značilo krah dominacije mnogih vrsta, a neke možda doveo do ruba izumiranja.

Odgovor na pitanje tko su gori ubojice, vegetarijanci ili nevegetarijanci, može se dati iz dva kuta, kolektivnog i subjektivnog.

Kolektiv neke vrste domaćih živoitnja ostvario je sve svoje nužne potrebe- svinje, kokoši i ostale domaće životinje nikada nisu gladne ili žedne, imaju skloniše, zaštićene su od predatora iz divljine, a potrebe za razmnožavanjem daleko su najostvarenije- vegetarijanci tu dolaze kao najveći neprijatelji i skidaju s trona vrste koje godinama prevladavaju kao najuspješnije.

Međutim, koliko god kao vrsta svinje bile uspješne, javlja se pitanje uspjeha jedinke. Jasno je da su svoj veliki kolektivni uspjeh te životinje platile iznimnom individualnom patnjom. Naime, svinje su jedne od najinteligentnijih vrsta sisavaca. Znatiželjne su, imaju veliki poriv za istraživanjem prostora, međusobno komuniciraju putem olfaktornih i slušnih osjetila, majke svoju mladunčad prepoznaje po jedinstvenim zvukovima koje proizvode i obrnuto. U gestacijskim kavezima koji imaju betonske podove i metalne rešetke jedna svinja ne može niti leći na bok, a kamoli istraživati, period od čak i do 20 tjedana koje  bi mladunčad inače provela uz majku tamo je smanjen na najviše četiri tjedana nakon čega su mladi praščići spremni za odlazak na tovljenje i klanje, a njihovu majku čeka nekoliko novih ciklusa oplodnje pa ista sudbina-klanje.

Isto je i u slučaju kokoši. One osjećaju snažan poriv da lutaju i kljucaju, sviju gnjezdo, stvore svoju određenu društvenu hijerarhiju. Jesu li te njihove potrebe zadovoljene dok u malim kavezima nagurane nesu jaja do iznemoglosti? Definitivan je odgovor- ne.

A što je s kravama? Mljekuje svoje dane provode između dvije pokretne trake. Sprijeda vide hrpu hrane koju trebaju pojesti, sa stražnje strane nalaze se strojevi koji će ih pomusti, a sve to u životnom prostoru minimalne veličine u kojem provode svoje vrijeme u vlastitom urinu i izmetu.

Nedvojbeno je da su nevegetarijanci u ovome slučaju ubojice bez presedana koji pate od velikog nedostatka empatije.

Pitanje je bilo: tko je gori?  Za odgovor na to pitanje možda bi, umjesto pitati 'što je život' bilo bolje pitati: 'što je cilj života- kolektivni uspjeh vrste ili individualno zadovoljstvo?'. Ili tko je uspješniji- milijarde svinja koje imaju zadovoljene svoje primarne potrebe, ali rijetko se za koju jedinku može reći da će imati priliku doći do osobnog zadovoljstva ili bjeloglavi sup koji je spao na mizernih nekoliko tisuća jedinki, ali ima priliku boriti se u 'jedač jedući bude pojeden' okolini i ostvariti, kao jedinka, svoje primarne, ali i subjektivne potrebe?

Slična pitanja

2 odgovora 569 pregleda
2 odgovora 1.3k pregleda
Lovro Gorup 09.11.2020. pitanje u rubrici Osobni razvoj od Lovro Gorup [Superaktivan] (3.4k bodova)

Prva konferencija u Hrvatskoj namijenjena virtualnim asistentima i svima koje zanima svijet virtualne asistencije.

Zagreb, 21.10.2022.

Ulaznice putem ENTRIO sustava

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

Gdje pratiti Znatka?



[ Pretraživanje Znatka ]

8.8k pitanja

14.1k odgovora

3.0k komentara

1.4k korisnika

...