47 pregleda
Ana Pilato u rubrici Djeca i roditeljstvo od Ana Pilato [Ekstraktivan] (6.1k bodova)

Kako djetetu ojačati imunitet?

* povezano sa odgovorom na pitanje: Kako ojačati imunitet?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

1 odgovor

+6 glasa
Redakcija od Redakcija [Megaktivan] (17.6k bodova)
odabran od Ana Pilato
 
Najbolji odgovor

PET SAVJETA ZA JAČANJE IMUNITETA VAŠEG DJETETA NA PRIRODAN NAČIN

Osnovni zadatak imunosnog sustava jest zaštititi naš organizam od patogena i stranih tvari. Kad je riječ o imunitetu, govorimo o složenom sustavu koji čine organi poput slezene, probavnog sustava i kože te razna tkiva i mnoge vrste stanica

Postoje dvije vrste imunosnog odgovora, nespecifični koji se razvija već tijekom trudnoće i onaj specifični koji stječemo tijekom života i koji nas štiti od točno određenih virusa, bakterija i stranih tvari. Na pravilan imunosni odgovor utječu mnogi čimbenici. Među njima se ističu, u prvom redu, okruženje u kojem dijete odrasta i higijena, tjelesna aktivnost, odnosno boravak na otvorenom, količina sna i odmora te prehrana i, konačno, crijevna mikrobiota, pojašnjava doc. dr. sc. Tena Niseteo, dipl.ing., predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb pri Referentnom centru za dječju gastroenterologiju i prehranu kao pedijatrijski nutricionist.

Naš imunosni sustav svakodnevno je pred velikim izazovima, a godišnja doba donose mu dodatno opterećenje poput infekcija i proljetnih alergija. Nažalost, pod utjecajem zapadnjačkog stila života i visoke razine stresa, imunosni sustav često daje neadekvatan odgovor što se u moderno doba prepoznaje već u dojenčadi, male i one veće djece. Naime, sve češća pojavnost alergija na hranu i pelud, atopijski dermatitis, autoimune bolesti te slabiji odgovori na bakterijske i virusne infekcije ukazuju da je naš imunosni sustav pod visokim opterećenjem. Upravo iz ovoga razloga potrebno mu je priskočiti u pomoć od rane dobi.

U ovom odgovoru na Znatku, doc. dr. sc. Tena Niseteo, dipl.ing., donosi pet savjeta za jačanje imuniteta Vašeg djeteta:

1. Pravilna prehrana od početka

Pravilna prehrana od presudne je važnosti. Već od trenutka kad se rodimo majčino mlijeko kao osnovna hrana predstavlja, osim savršenog izvora hranjivih tvari, i izvor svih imunotijela. Dijete na ovaj način dobiva i probiotičke kulture koje su prirodno prisutne u majčinom mlijeku, poput laktobacila (L.lactis, L.casei, L.salivarius, L.reuteri i L.rhamnosus) i bifidobakterija (B. bifidum, B. lactis B. breve, B. infantis, i B. longum) zahvaljujući kojima se stvara individualan i jedinstven crijevni “otisak”. Danas je poznato da majčino mlijeko upravo zahvaljujući svom probiotičkom sastavu sprječava razvoj bolesti i najčešćih infekcija u djece ali i prevenira pojavu različitih alergija. Za nedojenu djecu savjetuje se dati probiotik s više bakterijskih sojeva inače prisutnih u majčinom mlijeku s ciljem obogaćivanja crijevne mikroflore dobrim bakterijama što će povoljno utjecati na nerazvijeni probavni i imunosni sustav.

Rastom i razvojem djeteta njegova prehrana postaje sve sličnija prehrani odraslih. U ovo vrijeme prehrana djeteta je pod utjecajem ne samo obitelji već i socijalne okoline u kojoj dijete odrasta. Uravnotežena prehrana koja uključuje sve vrste namirnica ključna je za djetetov rast i razvoj pa tako i za razvoj njegovog imunosnog sustava. Voće, povrće i cjelovite žitarice poput zobi i ječma, uz sjemenke i plavu ribu najbogatiji su izvori fitonutrijenata, prebiotičkih vlakana i snažnih antioksidansa poput vitamina C i E, proantocijanidina i karotenoida, vitamina D, beta glukana, omega -3 masnih kiselina te cinka i selena. Upravo ovi nutrijenti potiču stvaranje protutijela koja štite od bakterija i virusa. S druge strane, poznato je da šećeri, zasićene masne kiseline i aditivi prisutni u mnogim industrijskim prehrambenim proizvodima oslabljuju imunosni odgovor.

Najjednostavniji pristup usmjeravanja prehrane ka poticanju pravilnog imunološkog odgovora je odmaknuti se u što većoj mjeri od konzumacije industrijskih prehrambenih proizvoda te ih zamijeniti onima pripremljenim kod kuće poput svježe cijeđenih voćnih i povrtnih sokova, voćnih sladoleda i jogurta, domaćih keksa i krekera.

2. Kućni ljubimci i higijena

Već je davno pokazano da je u dojenčadi i male djece koja odrastaju uz kućne ljubimce učestalost atopijskih bolesti i alergija značajno niža. Osim toga, istraživanja su pokazala da baš ova djeca imaju bolji imunosni odgovor kad je riječ o bakerijskim i virusnim infekcijama u odnosu na djecu koja nemaju kućne ljubimce. Štoviše, čini se da djeca koja imaju rani kontakt s mačkama ili psima imaju čak 30% manju vjerojatnost da razviju prehladu, upale uha i grla. Ove činjenice vezane su uz higijensku hipotezu koja navodi da djeca koja su bila više izložena virusima i bakterijama u ranoj dobi razvijaju imunosni sustav otporniji na infekcije. Iako ova teorija još uvijek nije u potpunosti dokazana, novija istraživanja sve joj više idu u prilog. 

3. Dobar san

Spavanje je važno razdoblje tjelesnog odmora, a istraživanja su pokazala da san igra ključnu ulogu u funkciji imunosnog sustava. Manjak sna i nekvalitetan san dokazano djeluju na razinu stresa i imunosni sustav. Istraživanja su pokazala da spavanje i imunosni sustav imaju jasan međuodnos gdje imunosni odgovor, poput onog uzrokovanog virusnom infekcijom ili alergijom, može imati značajan utjecaj na san. S druge strane, nedostatak sna može oslabiti imunosni odgovor, dok dostatan san doprinosi povećanoj proizvodnji protuupalnih citokina. Baš kao što san može pomoći mozgu uskladiti učenje i pamćenje, istraživanja sugeriraju da san jača i imunosnu memoriju. Interakcija komponenti imunosnog sustava tijekom spavanja jača njegovu sposobnost da „zapamti“ kako prepoznati opasne antigene i reagira na njih.

4. Boravak na otvorenom i igra za smanjivanje razine stresa

Moderan stil života donio je sa sobom dugotrajno povećanje razine stresa kako u odraslih tako i u djece. Štoviše, u obiteljima u kojima odrasle osobe imaju češće stresne situacije ili imaju svakodnevno veće razine stresa djeca imaju povišenu razinu kortizola koji se smatra biološkim markerom razine stresa. U ovom slučaju imunosni sustav reagira nepravilno zbog čega dolazi do veće pojave autoimunih bolesti i veće podložnosti infekcijama u dječjoj dobi.

Na stres se može utjecati na mnogo načina, no kad je riječ o djeci najbolji način za uklanjanje stresa su boravak na otvorenome i igra. Izloženost dnevnoj svjetlosti, boravak u prirodi i tjelesna aktivnost najviše doprinose smanjivanju razine kortizola te povećanju razine dopamina i serotonina, hormona odgovornih za osjećaj ugode i sreće. Najveći učinak postiže se ukoliko se djeca igraju na otvorenom stoga je iznimno važno da djeca svakodnevno provedu najmanje jedan sat u igri na svježem zraku.

5. Očuvanje probave i crijevne mikrobiote

Poznato je da se preko 70% imunoloških stanica u organizmu nalazi baš u probavnom sustavu, a nakon više desetaka godina istraživanja crijevne mikrobiote, dokazano je da je ona usko povezana s našim imunosnim odgovorom. Naime, mikroorganizmi probavnog sustava, osim što sudjeluju u probavi, kroz svoj metabolizam osiguravaju vrlo važne nutrijente poput vitamina K i kratkolančanih masnih kiselina te enzima. Jedna od glavnih uloga crijevne mikroflore jest da štiti probavni sustav od kolonizacije patogena i potiče crijevnu imunofunkciju, čime se pridonosi sazrijevanju i pravilnom radu imunosnog sustava. Očuvanje integriteta crijevne barijere i pravilna probava omogućavaju maksimalno iskorištavanje hranjivih tvari iz hrane te primjereno čišćenje organizma od onih štetnih. Osim prehrane, na rad probavnoga sustava utječu i mnogi drugi faktori među kojima se najčešće ističu infekcije, uzimanje lijekova i antibiotika. Nažalost, upravo su djeca ta koja su podložna čestim infekcijama i antibiotskim terapijama zbog čega njihova cijevna barijera i mikroflora često biva narušena, što može dovesti do težih zdravstvenih posljedica. Stoga je održavanje ravnoteže crijevne mikroflore od iznimne važnosti za cjelokupno zdravlje, kako djece tako i odraslih.

Primjena probiotika, ali i prebiotika, odnosno sinbiotika, kako u dojenčadi tako i u veće djece, ali i u odraslih je široka te se najčešće spominje kao pomoć kod pojave kolika, probavnih smetnji, čestih infekcija, nutritivnih i peludnih alergija i atopijskog dermatitisa.

Sinbiotik OMNi-BiOTiC® PANDA ime je dobio prema kliničkoj studiji „PANDA“ (Probiotics AND Allergy) u kojoj je dokazan. Provedena je u dječjoj bolnici Wilhelmina u Nizozemskoj, a uključivala je 156 beba „visokog rizika”, tj. s obiteljskom predispozicijom na alergije. Trudnicama je, u posljednja 2 mjeseca trudnoće, te bebama od prvog dana života do navršene 1. godine, svakodnevno davan probiotički pripravak OMNi-BiOTiC® PANDA. Upravo je ova studija pokazala da višesojni sinbiotik OMNi-BiOTiC® PANDA može pozitivno utjecati na neuravnoteženi imunosni sustav djece i smanjiti pojavu atopijskog dermatitisa i alergija. 

U slučajevima obiteljske predispozicije za razvoj neurodermatitisa, alergijskih bolesti ili astme, primjenom sinbiotika OMNi-BiOTiC® PANDA trebalo bi se početi već tijekom trudnoće, a najkasnije u 32. tjednu trudnoće. Preporučuje se davati ga do navršene 1. godine života, nakon čega se prelazi na sinbiotik za stariju djecu i odrasle, OMNi-BiOTiC® 6, u adekvatnoj dozi.

Slična pitanja

4 odgovora 126 pregleda
2 odgovora 109 pregleda

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

Gdje pratiti Znatka?



[ Pretraživanje Znatka ]

8.5k pitanja

13.7k odgovora

2.8k komentara

1.3k korisnika

...