August Šenoa
August Šenoa rodio se 14. studenog 1838. u Zagrebu. Pučku školu završio je u Zagrebu, u gimnaziju je krenuo u Pečuhu, a završio u Zagrebu, studirao je u Zagrebu, Beču i Pragu. Uređivao je listove Glasonoša, Slawische Blätter, Pozor i Vienac, bio je artistički ravnatelj, a potom i dramaturg Hrvatskoga zemaljskoga kazališta, gradski bilježnik i gradski senator te potpredsjednik Matice hrvatske. Jedan je od najzaslužnijih za dolazak Ivana pl. Zajca u Zagreb i osnutak stalne hrvatske opere. Privlačio je velik broj čitatelja i stvorio hrvatsku čitateljsku publiku koja više nije davala prednost literaturi na njemačkom jeziku.
Feljtonima Vječni Žid u Zagrebu i Zagrebulje te komedijom Ljubica zagovarao je realističku satiru; afirmirao je žanr povijesnog romana (Zlatarovo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogenes, Kletva), historičke balade – povjestice (Propast Venecije, Prokleta klijet i dr.), pjesničke pripovijesti (Postolar i vrag, Kugina kuća, Kameni svatovi, Zmijska kraljica i dr.) te romane i novele iz suvremenog života (Prosjak Luka, Prijan Lovro, Vladimir, Mladi gospodin i dr.). Pratio je kazališna zbivanja, udario je temelj modernom podlistku i pretvorio ga u literarni žanr. Prevodio je klasike i suvremenike te sastavljao pjesničke antologije. Pjesme su mu uglazbljene te su postale dijelom tradicijske kulture (Posavke – O ti, dušo moje duše!, Ribareva Jana i dr.). Izražavao je politički program narodnjaštva (Budi svoj!, Pozdrav Dubrovniku i dr.), kodificirao hrvatski književni jezik te ostvario vrhunce kasnog romantizma, a ujedno je postavio i temelje hrvatskom realizmu. Pridonio je hrvatskoj nacionalnoj integraciji i modernizaciji:
„Glasna, jasna od pameti
Preko dola, preko gora
Hrvatska nam pjesma leti
Sve do sinjeg tamo mora
(…)
Nek se slože grla bratska:
Živila Hrvatska!“
Otkrio je niz novih književnika i podupirao ih u radu. Nakon potresa u Zagrebu 9. studenog 1880. neumorno je boravio na terenu razrušenoga grada usporedno se baveći pisanjem te je od posljedica upale umro 13. prosinca 1881. u Zagrebu. Njegovo je djelo simbol uspješnog pomirenja dviju književnih funkcija: popularne književnosti te pisanja na estetski primjerenoj razini.
U tolikoj je mjeri obilježio hrvatski kulturni život druge polovine XIX. stoljeća da se razdoblje u kojem je djelovao naziva njegovim imenom – Šenoino doba (1865. – 1881.).
___
Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 20. travnja 2022. nove prigodne poštanske marke iz serije „Znameniti Hrvati.“ Motivi na ovogodišnjoj seriji prigodnih maraka čija je autorica zagrebačka dizajnerica Sabina Rešić jesu Petar Hektorović (Ribanje i ribarsko prigovaranje), Grgo Martić (Pjesnička djela) i August Šenoa (Zlatarovo zlato). Vrijednost maraka označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Naklada maraka iznosi 30.000 primjeraka po motivu i su izdane u arcima od 20 maraka. Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Ovaj odgovor u povodu izlaska novih prigodnih maraka napisala je prof. dr. Cvijeta Pavlović s Odsjeka za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
