Hrvatska treba zaštiti starije od zlouporaba ovih ugovora kroz sljedeće korake – tako da:
- uspostavi registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju,
- uvede obavezno savjetovanje prije sklapanja takvih ugovora i
- sudske postupke za njihov raskid odredi žurnima.
Starije osobe sklapaju ovaj ugovor kada više ne mogu sami o sebi skrbiti ili znaju da to neće moći činiti još dugo, zbog čega svoje povjerenje poklanjaju drugoj osobi - davatelju uzdržavanja. Ako dođe do zlouporaba ovih ugovora, stariji mogu izgubiti njegu i skrb koji su im potrebni, ali i krov nad glavom.
Naime, iako ovi ugovori mnogim starijima donose mir i dostojanstvo u trenucima kad su zbog narušenog zdravlja izrazito ranjivi i nemoćni, još uvijek postoji značajan prostor za zlouporabe. Nažalost, one se i događaju, a mogu dovesti do ekonomskog nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja, što predstavlja kršenje ljudskih prava starijih osoba.
U slučaju kad davatelj uzdržavanja ne izvršava svoje obveze, ugovor se može raskinuti. No, u praksi ovi sudski postupci traju dugo, što ima osobito otegotan učinak s obzirom na životnu dob primatelja uzdržavanja, koji ponekad umiru ne dočekavši raskid ugovora, bez adekvatne njege i skrbi.
Zato je kroz Zakon o obveznim odnosima potrebno uvesti obavezu prethodnog savjetovanja i primatelja i davatelja uzdržavanja, o učincima i dosezima takvih ugovora, i osnovati Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Također je kroz Zakon o parničnom postupku potrebno kao žurne urediti postupke za njihov raskid, kao što je sada riječ s postupcima iz radnih odnosa.
Fokus javnosti na ovaj problem pučka pravobraniteljica stavlja u fokus obavještavanjem svih koji mogu pridonijeti podizanju svijesti i jačanju mehanizama zaštite.
Ova tema i preporuke za pozitivne promjene istaknuti su i u izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. Hrvatskom saboru. Do sada je dolazilo do manjih, ali ipak dobrodošlih izmjena, a primjer je podrška koja je novim Zakonom o socijalnoj skrbi u veljači 2022. godine osigurana starijima koji pokrenu raskid ovih ugovora (pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, smještaj i pomoć u kući). No, potrebni su dodatni iskoraci kako bi se prevenirale zlouporabe ovih ugovora i zaštitili najranjiviji među starijima.
Podsjetimo, prema popisu stanovništva iz 2021., više od petine stanovnika Hrvatske osobe su starije životne dobi. Suočene su s nizom izazova u ostvarivanju svojih prava: upravo su stariji od 65 koji žive u samačkim kućanstvima, posebice starije žene, najizloženiji riziku od siromaštva, nedostatni su kapaciteti u dugotrajnoj skrbi za starije osobe, a problem o kojem se nedovoljno govori je i nasilje nad starijima.
