Redakcija je termin koji nosi višestruka značenja po svojoj definiciji. Može se odnositi na osoblje koje priređuje tekstualni sadržaj u pisanom obliku za objavu, pripremu televizijske emisije, a obuhvaća i uredništvo kao objekt u kojemu se taj posao obavlja. U užem smislu, odnosi se samo na profesionalnu obradu sadržaja prije objavljivanja.
Opće je poznata činjenica kako je televizija jedan od utjecajnijih medij, te ujedno i medija koji se pokazao vjerodostojnim u prenošenju različitih sadržaja koji populaciji služe kao primarni izvor informacija u koje vjeruju. Zato je posao televizijskih urednika odgovoran, te ga ne shvaćaju olako. Jer, kako navodi Nada Zgrabljić Rotar (2005) u knjizi Medijska pismenost i civilno društvo:
"Televizija je najjači masovni medij današnjice jer se u televiziji za razliku od ostalih medija sjedinjuje tekst, zvuk, slika i pokret pa se za nju može reći da ujedinjuje sve prednosti ostalih medija. Zbog velike gledanosti ulaganje u nju je isplativo unatoč skupoći.“
Unatoč svemu, kriza današnjice očituje se u pojavi multimedijskih platformi preko kojih se dolazi do različitih sadržaja, te televizija dolazi u modernu krizu. Ova spoznaja dovodi do dvostrukog posla televizijske redakcije, jer se televizijski sadržaji više ne konzumiraju samo kroz taj kanal. Televizijski programi se popularizirano reproduciraju kroz pametne mobitele, tablete i slične uređaje. Tehnološke promjene i proliferacija različitih medija u proizvodnji sadržaja zahtijevaju i nove načine organiziranja medijskih tvrtki. Televizijske kuće danas nisu samo konkurenti drugim TV postajama, već i novinskim kućama koje proizvode videosadržaje. U proizvodnji televizijskih vijesti, digitalizacija je omogućila proizvodnju više sadržaja na više kanala, kao i veće međumedijske mogućnosti u proizvodnji sadržaja. Ova istina dovodi do zaključka kako su televizijske kuće postale direktno multimedijske.
Svaka televizijska kuća sadržava informativni program koji se odnosi na program o dnevnim aktualnostima i događajima, te je on neizostavni dio njihovog opusa i ujedno ispunjava javnu funkciju televizije. U Hrvatskoj postoji Zakon o elektroničkim medijima koji naglašava da:
„Nakladnik radija i televizije na državnoj i regionalnoj razini mora dnevno objavljivati informativni program u trajanju od najmanje 30 minuta, u kojem najmanje jednu informativnu emisiju u trajanju od najmanje 20 minuta.“
Kako je povezan koncept Deska sa radom redakcije?
- Desk televizijskog programa čini skupina urednika, organizatora, koordinatora itd.
- Urednici deska su u svakom trenutku zaduženi za upravljanje poslovima i timova na terenima, te direktno ili indirektno koordiniraju s urednicima emisija.
- Koncept deska vezan je uz angloamerički model organizacije informacija, te se sastoji od dvije grupe djelatnika, a koji su zaduženi ili za prikupljanje informacija (INPUT) ili za njihovu reprodukciju i proizvodnju (OUTPUT).
Zaključno, mrežni sustav redakcije i deska ima drugačiju viziju nego ranije, recimo prije pedesetak godina. Računala i laptopi su zamijenili pisaće strojeve, nekomplicirane i kompaktne kamere zamijenile su se velikim i visoko modernim. Etimološki riječ desk označava i to da su svi sadržaji i informacije dolazile na stol, dok danas u modernom i digitaliziranom vremenu, svi ovi podatci su pohranjeni u računalni server.
