Početak recesije u Hrvatskoj
Podaci o industriji i trgovini na malo za prosinac pokazuju snažno usporavanje ekonomske aktivnosti krajem 2022. godine. Pad industrijske proizvodnje ubrzao se na -2,4% godišnje (-2,0% u studenom), uvelike odražavajući pad proizvodnje energije (-10,1%) i netrajnih proizvoda široke potrošnje (-4,9%), dok proizvodnja kapitalnih dobara nastavlja snažan rast (+15,9%). Proizvodnja je pala 1,5% u četvrtom tromjesečju, nakon povećanja od 2,4% u trećem tromjesečju.
S druge strane, trgovina na malo prosincu pala je za 0,8 % nakon što je u studenom porasla 1,6 %, pod utjecajem slabije prodaje naftnih derivata i neprehrambenih proizvoda (slabija blagdanska kupnja).
Rast potrošnje iznosio je samo 0,3 % u četvrtom tromjesečju prošle godine, nakon 1,4 % u trećem tromjesečju i 3,3 % u prvoj polovici prošle godine. Gledajući na razini cijele 2022. godine, realni rast trgovine je iznosio 2,1%, dok je u 2021. godini iznosio 10,8%.
Dvije ključne varijable ukazuju na to da je rast BDP-a u četvrtom tromjesečju opet pao na kvartalnoj razini, potvrđujući tehničku recesiju. Na godišnjoj razini, HUP očekuje da će rast naglo usporiti na 1-1,5%, što implicira rast malo ispod osnovnog scenarija od 6,0%.
Ove godine očekuje se pad proizvodnje za -1,0% zbog slabe inozemne potražnje, visoke inflacije i nedovršene normalizacije opskrbnih lanaca. Visoka inflacija također negativno utječe na povjerenje potrošača i osobnu potrošnju, pri čemu postojana turistička aktivnost, rastući socijalni transferi, stabilno tržište rada i rast plaća djeluju kao amortizeri. U 2023. godini očekuje se stagnacija realne osobne potrošnje.
U Hrvatskoj se očekuje manji pad BDP-a od oko 0,5%, što je u skladu s recesijom u eurozoni i negativnim utjecajem na inozemnu potražnju i više cijene uvoza energenata.
Nakon gotovo potpunog oporavka od pandemije, rast turizma je ograničen padom investicija u kapacitete u odnosu na pred-pandemijske godine te suzdržanom potražnjom za putovanjima u neizvjesnom okruženju.
