Ukupna potrošnja neoporezovanih duhanskih proizvoda je u Hrvatskoj i dalje, zahvaljujući kvalitetnom radu državnih institucija na čelu s Ministarstvom financija i Carinskom upravom te Ministarstvom unutarnjih poslova, u padu, no i dalje je primjetan značajan udio potrošnje neoporezovanog rezanog duhana kojeg koristi čak 67 posto korisnika rezanog duhana u Hrvatskoj.
Radi se o rezultatima četvrtog po redu opsežnog istraživanja tržišta duhanskih proizvoda koje Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) provodi s agencijom Ipsos. Istraživanje je provedeno u razdoblju 2022/23. u Hrvatskoj i regiji (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija) na reprezentativnom uzorku članova kućanstva u dobi od 19+ godina.
Pri prezentaciji Ipsos istraživanja navedeno je da pristup hrvatskih institucija u suzbijanju ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda tržišta predstavlja primjer uspješne i koordinirane borbe protiv ilegalne prodaje duhanskih proizvoda u čitavoj regiji.
Kontinuiran pad ilegalne trgovine cigaretama postignut je uvođenjem sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanih zapljena od strane nadležnih institucija, kao i smanjenjem količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU na dvije kutijice.
Hrvatska se danas uzima kao model za druge EU zemlje i kao jedna od rijetkih zemalja koja je uvela ograničenja vezano za sirovi duhan. Prema posljednjoj procjeni Ipsosa, udio ukupne potrošnje neoporezovanih duhanskih proizvoda u Hrvatskoj kreće se između 11 i 20 posto.
Incidencija pušenja rezanog duhana u Hrvatskoj prema rezultatima Ipsosa iznosi 5,6 posto, a korisnici rezanog duhana se prema ovom istraživanju sve više okreću neoporezovanim proizvodima, i to kupnjom takvih proizvoda u Hrvatskoj (86 posto ispitanika), susjednoj BiH (12 posto ispitanika) i u nekoj od drugih zemalja (2 posto ispitanika).
Problem potrošnje neoporezovanog duhana je značajan u ovoj regiji. Najmanji udio neoporezovanog rezanog duhana koristi se u Sloveniji, 24 posto, dok primjerice u susjednoj BiH čak 95 posto korisnika rezanog duhana koristi neoporezovane proizvode. U Srbiji je taj udio 85 posto, na Kosovu 94 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 83 posto, a u Albaniji 76 posto.
U 2022. godini carinska služba oduzela je više od 3,8 milijuna komada različitih vrsta cigareta te više od 77 tona duhana, dok je u prva četiri mjeseca 2023. godine oduzeto ukupno 5,3 milijuna komada cigareta i više od 9 tona duhana.
Stalnim praćenjem trendova, kao i rezultata sličnih stručnih i relevantnih istraživanja, nadograđuju se analitički alati koje carinska služba koristi za unaprjeđenje otkrivačkih kapaciteta i bolje usmjeravanje operativnog rada u cilju suzbijanja i suženja prostora za ilegalnu trgovinu duhanskim proizvodima.
"Kvalitetno regulatorno i porezno okruženje presudni su za stabilnost poslovanja svih sudionika duhanskog tržišta koje ostvaruje značajan gospodarski doprinos i ima značajan utjecaj na državni proračun. S obzirom na značajan udio korištenja neoporezovanih duhanskih proizvoda u zemljama s kojima graničimo, vrlo je važno nastaviti uspješan rad domaćih institucija na suzbijanju tog tržišta u Hrvatskoj, kao i na kontinuiranom podešavanju domaćeg regulatornog okvira s ciljem smanjenja trgovine takvim proizvodima. Ulozi su veliki. U državni proračun je od trošarina na duhanske proizvode u 2022. godini uplaćeno 868,2 milijuna eura, i taj broj posljednjih godina kontinuirano raste. Kada se tom iznosi pribroji i iznos PDV-a na te proizvode, možemo reći da državni proračun od potrošnje duhanskih proizvoda prikupi preko 1 milijardu eura godišnje, što je preko 7 posto ukupnih poreznih prihoda. Pritom industrija generira i značajne investicije, zapošljava velik broj ljudi i postavlja visoke standarde korporativnog upravljanja”
...izjavio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
