Question

Koliko je matematika u obrazovnim ustanovama prilagođena praktičnoj upotrebi?

Answer 1

Rekla bih da matematika u obrazovnim ustanovama nije uopće prilagođena praktičnoj upotrebi gdje se onda i krije razlog zašto puno ljudi ne voli isti predmet s obzirom na to da se često čuje "ma kad će mi trebati to u životu.". Mislim da bi jedan dio matematike morao biti u obliku primijenjene matematike koji bi pripremao mlade na pojmove kao što su kamata, povrat poreza, vođenje potrošnje i samo raspolaganje s novcem. Jednim dijelom bi se trebao staviti fokus na financijsku pismenost.

Answer 2

Od matematike u svakodnevnoj upotrebi se koristi sabiranje dijeljenje množenje i oduzimanje i računanje neke površine što opet podrazumijeva neko od tih operacija u stvari koristi se ta osnovna geometrija merenje obima u stvari merenje samo površine dok trigonometrija limessi i  sinus kosinus se ne upotrebljava to nema primene u praktičnom životu ima samo primene za nekoga ko će da studira matematiku i da predaje fiziku i da predaje a što se tiče svakodnevne upotrebe ne postoji sfera u kojoj bi to bilo iskorišteno tako da ta matematika što je učena mimo ovog osnovnog je čisto gubljenje vremena i beskorisno u životu i lako se zaboravi a teško se uči

Answer 3

Iz matematike se uči više nego li je to dovoljno.

U praktičkoj uporabi koristmo zbrajanje i oduzimanje te množenje i dijeljene, a i njihovu kombinaciju.

Razlomci i postotci su također korisni.

Neke stvari koje su također korisne u matematici su izračunavanje kuta i nagiba.

Ostale kompliciranije stvari u matematici i u obrazivmim ustanovama bi trebale biti kao izborni predmet za ljubitelje matematike. Na primjer; trigonometrija u planimetriji (to je bilo moje najdraže gradivo) nam baš i ne treba u praktičnom životu, većini je to gradivo jako teško.