Question

Kako možemo primijeniti umjetnu inteligenciju (AI) za obrazovanje i edukaciju?

Answer 1

Umjetna inteligencija može transformirati obrazovanje na različite načine, kao što su razvoj novih alata, pomoć pri kreiranju sadržaja, poboljšavanje studentskih servisa, jednostavnije kreiranje rasporeda...

Microsoft nudi širok spektar rješenja koja studentima i edukatorima omogućavaju da koriste umjetnu inteligenciju i poboljšaju svoja iskustva učenja i podučavanja.

Microsoftovi alati za učenje za studente uključuju Passage generation, besplatan alat dostupan unutar Reading Progressa i u Teamsima, koji pomaže studentima da vježbaju tečnost u čitanju. Profesori mogu generirati odlomke na temelju tema i razina težine koje odaberu te procijeniti vještinu čitanja studenata pomoću umjetne inteligencije.

Kako bi ubrzao rješavanje matematičkih problema, Math Assistant u OneNoteu podržava i izradu zadataka za profesore i korisne vodiče za rješavanje zadataka za njihove studente. Studenti mogu rješavati matematičke probleme korak po korak, uz objašnjenja i interaktivne grafove. Integriran je i s Microsoft Forms da bi se mogli kreirati kvizovi i procjene znanja.

Profesori mogu osigurati studentima jednak pristup učenju uz jedno od mnogih Microsoft rješenja s ugrađenim značajkama pristupačnosti, uključujući Immersive Reader – alat koji koristi umjetnu inteligenciju za poboljšanje razumijevanja pročitanog i pristupačnosti. Nudi sljedeće značajke: pretvaranje teksta u govor, prijevod, slikovni rječnik i postavke čitanja.

Studenti mogu vježbati javni nastup koristeći Speaker Coach koji pokreće umjetna inteligencija da bi student dobio personalizirane povratne informacije o svojim vještinama prezentiranja na Teams for Education sastancima ili što se tiče PowerPoint prezentacija. 

Dostupni su i alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji koji omogućuju praćenje odluka temeljenih na podacima:

• Power BI pomaže edukatorima u naprednom praćenju podataka. Koristi prediktivnu analizu da pruži podatke, analitiku i vizualizacije o uspješnosti i dobrobiti studenata. Umjetna inteligencija otkriva skrivene obrasce, prilike i anomalije u podacima bez potrebe za kreiranjem vlastitih prilagođenih modela temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
• Edge i Bing funkcionalnost AI chata može generirati planove lekcija ili profesorima dati ideje koje mogu isprobati tijekom predavanja
• Bing Chat Enterprise osigurava da svi podaci budu zaštićeni i ne izlaze izvan obrazovne organizacije. Dok bi sve materijale prije korištenja trebao pregledati stručnjak, edukatori mogu koristiti prijedloge da im pomognu u razmišljanju, sintetiziranju informacija ili organiziranju sadržaja.

Navedeni alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji upotpunjavaju Microsoft 365 Education, koji stvara ravnopravno okruženje za učenje, pomažući studentima da budu uspješni tijekom studija i pripreme se za buduću karijeru.

Answer 2

Umjetna inteligencija može pomoći u obrazovanju. Može biti na primjer robot koji je profesor. To bi bilo idealno zato što robot nije kao ljudski profesor koji će ocjena davati prema "boji očiju" i slično, već će biti pošten.

Naravno, i za učenje kod kuće bi dobro došla neka vrsta umjetne einteligencije, ne mora nužno biti robot, nego neki pametni softver.

Također postoje AI psiholozi. Djeci koja se nose s problemima u školi ili učenju mogu otvoreno s njima razgovarati,  opuštenije nego sa ljudskom osobom.

Answer 3

Umjetna inteligencija u obrazovanju trebala bi se koristiti zbog njezine sposobnosti analiziranja velike količine podataka i usvajanja obrazaca ponašanja. 

Ukoliko bismo koristili AI alate koji prate i analiziraju obrasce učenja, to učenje bismo mogli personalizirati: 

• Umjetna inteligencija može popratiti obrasce učenja kod učenika i tako im pomoći tako što će im davati lakše ili teže zadatke, ovisno o tome kako napreduju s učenjem
• Time bi umjetna inteligencija olakšala posao nastavnicima koji bi lakše mogli pratiti na kojoj se razini znanja nalaze njihovi učenici

Osim toga, promatranjem uspjeha učenika umjetna inteligencija mogla bi predvidjeti njihove buduće rezultate s obzirom na vrstu i težinu gradiva. 

Answer 4

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u okviru projekta BrAIn proveli su istraživanje o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih u školskoj godini 2024./2025. U obrazovnom kontekstu učenici najviše koriste digitalne tehnologije u nastavi Informatike, Matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, a za učenje i školske zadatke koriste se pametnim telefonima, internetom i umjetnom inteligencijom (UI). Učenici prepoznaju pozitivne i negativne strane primjene digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju te u prosjeku imaju pozitivno mišljenje o primjeni digitalne tehnologije u svojoj školi i smatraju kako imaju zadovoljavajuću podršku za njezino korištenje.

„Rezultati istraživanja naglašavaju važnost strateškog, odgovornog i promišljenog pristupa razvoju i primjeni digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju. Naš je cilj osigurati da se potencijal tehnologija koristi svrhovito i odgovorno, uz brigu o dobrobiti djece i mladih” – naglasio je prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih.

^{Ministar Radovan Fuchs} 

„Iznimno nam je važno što smo kroz ovo istraživanje dobili cjelovitiji uvid u stanje i potrebe obrazovnog sustava. Na temelju rezultata razvili smo preporuke za primjenu tehnologija i umjetne inteligencije usmjerene na dobrobit djece i mladih, namijenjene učenicima, nastavnicima, ravnateljima, roditeljima, stručnim suradnicima i donositeljima odluka” – rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju.

^{Juraj Bilić, CARNET}

Rezultati istraživanja pokazuju kako digitalne tehnologije u obrazovanju donose prednosti poput lakšeg pristupa informacijama, vizualizacije gradiva i veće angažiranosti učenika, ali dionici prepoznaju i izazove poput smanjene koncentracije, površnog učenja i drugih mogućih negativnih učinaka na dobrobit učenika. Upotreba alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, dominanto chatbotova, raste zbog svog potencijala u obrazovanju, no dio dionika izražava oprez zbog nepouzdanosti i mogućeg negativnog djelovanja na razvoj, zdravlje i kritičko mišljenje učenika.

Učenici digitalne tehnologije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i društvene mreže, dok za školu primarno koriste uredske alate, alate za izradu prezentacija, aplikacije za rješavanje matematičkih zadataka i online kvizove. Alate umjetne inteligencije, većinom chatbotove, za učenje gotovo svakodnevno koristi oko 26 % osnovnoškolaca i 40–50 % srednjoškolaca, najčešće za traženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć u zadacima.

Roditelji/skrbnici imaju uglavnom pozitivno mišljenje o učincima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju, smatrajući kako digitalna tehnologija djeci može olakšati zajednički rad na školskim zadacima te komunikaciju među dionicima obrazovnog sustava. Pozitivnije opće mišljenje o korisnosti digitalnih tehnologija u obrazovanju imaju roditelji/skrbnici koji su digitalno i UI pismeniji te koji češće zajedno s djecom koriste digitalne tehnologije. Veći oprez roditelji/skrbnici izražavaju prema uvođenju umjetne inteligencije, ističući bojazan od prevelikog oslanjanja na UI i gubitka kritičkog razmišljanja. No, prepoznaju potencijal umjetne inteligencije za personalizirano učenje i pomoć djeci u učenju.

Nastavnici koriste tehnologije za prezentaciju gradiva, ponavljanje i administrativne poslove, a u manjoj mjeri i alate umjetne inteligencije uglavnom za pripremu nastave. Uočen je i trend prema kojemu nastavnici osnovnih i srednjih škola digitalne tehnologije smatraju neizostavnim dijelom nastave. Prepoznaju potencijal, posebno u kontekstu personaliziranog učenja i asistivne tehnologije, ali ističu potrebu za edukacijom, dostupnošću alata i jasnim smjernicama.

„Rezultati istraživanja pokazuju da se digitalne tehnologije u obrazovanju istodobno doživljavaju kao prilika i izazov. Porastom uporabe umjetne inteligencije u obrazovnom kontekstu ističe se potreba za jasnim smjernicama, jačanjem infrastrukture i kontinuiranom edukacijom kako bi se svi dionici osnažili za odgovorno i svrhovito korištenje novih tehnologija.” – izjavila je prof. dr. sc. Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

^{Marina Merkaš, HKS}

Na temelju istraživanja izrađene su preporuke za različite dionike obrazovnog sustava s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih.

O istraživanju

Istraživanje „Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih“ provedeno je u 46 škola (24 osnovne i 22 srednje) iz 16 županija koje sudjeluju u projektu BrAIn, u razdoblju od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metodologije. U anketnom dijelu sudjelovalo je ukupno 3913 učenika, 924 roditelja/skrbnika te 382 nastavnika, a u 92 fokus grupe 299 učenika, 51 roditelj/skrbnik i 128 nastavnika te su provedeni intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja.

Foto: CARNET

Answer 5

Evo, u sklopu CARNET-ovog projekta „Podrška primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju - BrAIn“ objavljen je kurikul „Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene“ za učenike 3. i 4. razreda srednje škole. Njegovom objavom dovršena je izrada kurikula za sve razrede od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole, čime je obuhvaćen cijeli obrazovni put od viših razreda osnovne škole do završetka srednjoškolskog obrazovanja.

Projekt BrAIn, vrijedan gotovo 16 milijuna eura, usmjeren je na primjenu digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju. Kurikuli učenicima omogućuju postupno razvijanje znanja i vještina povezanih s umjetnom inteligencijom, uz sadržaje prilagođene njihovoj dobi. U osnovnim školama kurikul se provodi kao izvannastavna aktivnost, a u srednjim školama kao fakultativni predmet, u trajanju od 35 sati godišnje.

„Djeca i mladi umjetnu inteligenciju već koriste i upravo zato obrazovanje o njoj ne možemo prepustiti slučaju. Sada imamo kurikule koji učenicima omogućuju da od 5. razreda osnovne škole pa sve do završetka srednje škole postupno razvijaju znanja i vještine primjerene svojoj dobi. Želimo ih naučiti ne samo kako koristiti UI alate, nego kako o njihovim rezultatima kritički promišljati, prepoznati rizike, zaštititi sebe i svoje podatke te umjetnu inteligenciju koristiti odgovorno i kreativno. Važno nam je da tu mogućnost prepozna i što veći broj škola i nastavnika.“, rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn.

Naglasak pritom nije samo na pripremi za pojedina zanimanja, nego na razvoju trajnijih kompetencija: sigurnosti, prilagodljivosti, kritičkog mišljenja, kreativnosti, samostalnosti i sposobnosti cjeloživotnog učenja. 

Jedna od važnih tema kroz kurikule je i kibernetička sigurnost. Učenici uče odgovorno postupati s osobnim podacima i štititi svoj digitalni identitet, prepoznavati sigurnosne rizike povezane s UI alatima te razumjeti moguće posljedice zloupotrebe podataka. U završnim razredima srednje škole sadržaji obuhvaćaju i sigurnosnu provjeru UI alata, krađu identiteta, mogućnost isključivanja podataka iz treniranja modela, dobna ograničenja i privolu za korištenje pojedinih alata.

Jednako je važna sposobnost procjene onoga što umjetna inteligencija proizvodi. Učenici uče provjeravati izvore i vjerodostojnost informacija, uočavati dezinformacije i manipulacije te jasno navesti kada su se u radu koristili umjetnom inteligencijom (UI). Tako se, uz UI i digitalnu pismenost, razvijaju kritičko mišljenje, odgovornost i razumijevanje akademskog integriteta. Takav pristup naglašava da samo poznavanje alata nije dovoljno. Učenici trebaju razumjeti kada, zašto i pod kojim uvjetima primijeniti umjetnu inteligenciju te kakve posljedice njezina primjena može imati za pojedinca i društvo. Takav kritički, etičan i odgovoran pristup primjeni umjetne inteligencije jedan je od naglasaka obrazovnih aktivnosti projekta BrAIn. Cilj je osposobiti učenike da razumiju nove tehnologije, kritički vrednuju njihove rezultate, odgovorno rade s podatcima, stvaraju vlastita rješenja i donose argumentirane odluke. Time ih se priprema da ne budu samo pasivni korisnici umjetne inteligencije, nego informirani, kreativni i odgovorni sudionici digitalnog društva, sposobni primjenjivati tehnologiju u učenju, radu i rješavanju stvarnih problema.

Važan dio kurikula posvećen je i pripremi učenika za daljnje obrazovanje, tržište rada i cjeloživotno učenje. Učenici analiziraju kako umjetna inteligencija i automatizacija mijenjaju zanimanja, koje će kompetencije biti potrebne u budućnosti te kakve se profesionalne mogućnosti otvaraju u područjima poput podatkovne znanosti, razvoja softvera, kibernetičke sigurnosti, interneta stvari i robotike.

Kurikuli pritom učenike ne zadržavaju samo u učionici. Predviđeni su praktični i istraživački zadaci, terenski rad, posjeti znanstvenim, sveučilišnim i istraživačkim centrima te susreti sa stručnjacima iz područja umjetne inteligencije i podatkovnih znanosti. Tako učenici dobivaju priliku povezati ono što uče s konkretnim primjenama umjetne inteligencije u obrazovanju, znanosti, gospodarstvu i svakodnevnom životu.

Jedna od važnih zajedničkih značajki svih izrađenih kurikula njihova je fleksibilnost. Ishodi učenja predstavljaju preporučeni okvir i polazište za planiranje nastave što nastavnicima omogućuje da sadržaje, ishode i načine provedbe prilagode predznanju, interesima i potrebama učenika te vlastitom obrazovnom kontekstu. Fleksibilnost omogućuje i međupredmetno i interdisciplinarno povezivanje. Pojedini ishodi i tematske cjeline mogu se ostvarivati kroz sadržaje drugih nastavnih predmeta, povezujući umjetnu inteligenciju s prirodoslovljem, društvenim znanostima, jezicima, umjetnošću i drugim područjima.

Kurikule je izradila interdisciplinarna radna skupina sastavljena od učitelja i nastavnika različitih područja, pedagoga, stručnjaka iz računarstva te predstavnika gospodarstva, CARNET-a i projektnih partnera, a 2024./2025. godine u školama je započela  eksperimentalna primjena ovog odgojno-obrazovnog programa.