Question

Čemu teže i milenijalci (Y-gen) i Z-generacija?

Answer 1

Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z za 2024. godinu o generaciji Z i milenijalcima uključilo je 23.000 ispitanika iz 44 zemlje te je istražilo promjenjive okolnosti radnog okruženja i društvena iskustva ovih generacija diljem svijeta. Ovo je istraživanje nastojalo dati odgovor na pitanje čemu ove generacije teže u životu i što im je najbitnije.

Istraživanje pokazuje da milenijalci i pripadnici generacije Z ostaju vjerni svojim vrijednostima, unatoč brzom mijenjanju svijeta. Neki od glavnih zaključaka ovog važnog istraživanja su navedeni u nastavku teksta.

Troškovi života su glavna briga ovih generacija, budući da šest od deset ispitanika generacije Z (56%) i milenijalaca (55%) žive od „plaće do plaće“. Unatoč tome, postoji optimizam za poboljšanje ekonomije i osobnih financija.

Gotovo devet od deset ispitanika smatra da je svrha ključna za zadovoljstvo poslom, te odbijaju poslove i poslodavce koji ne dijele njihove vrijednosti. Polovica generacije Z (50%) i malo više od četiri od deset milenijalaca (43%) odbijalo je zadatke na poslu.

Mnogi prilagođavaju karijere i potrošačke navike kako bi uskladili svoj život s ekološkim vrijednostima. Otprilike polovica generacije Z (54%) i milenijalaca (48%) kažu da oni i njihovi kolege vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama. Dvoje od deset ispitanika generacije Z (20%) i milenijalaca (19%) već su promijenili posao ili industriju zbog zabrinutosti za okoliš, dok četvrtina planira to isto u budućnosti.

GenAI izaziva neizvjesnost, ali pozitivne percepcije rastu s češćom upotrebom. Međutim, neki česti korisnici GenAI-ja više vjeruju da će automatizacija vođena GenAI-jem eliminirati poslove i otežati mladima ulazak na tržište rada.

Ravnoteža između posla i privatnog života je glavni prioritet jer dugi radni sati uzrokuju stres. Otprilike trećina ispitanika koji se redovito osjećaju anksiozno ili pod stresom kaže da njihov posao i ravnoteža između posla i privatnog života uvelike pridonose njihovoj razini stresa, što je znatno potaknuto dugim radnim vremenom (51% obje generacije) i nedostatkom kontrole nad time kako i gdje rade (44%).

Razina stresa i mentalno zdravlja i dalje su zabrinjavajući, iako postoje neki znakovi poboljšanja. Oko polovice ispitanika ocjenjuje svoje mentalno zdravlje dobrim ili izuzetno dobrim. Četiri od 10 generacije Z (40%) i milenijalaca (35%) kažu da su pod stresom cijelo ili većinu vremena. Poslodavci ostvaruju određeni napredak kada je riječ o boljem mentalnom zdravlju na radnom mjestu, ali još uvijek postoji puno prostora za napredak kada je riječ o otvorenom razgovoru o mentalnom zdravlju.

Za više informacija, posjetite ovu web stranicu.

Answer 2

Generacija Z ima malo drukčije težnje od milenijalaca. Prije svega milenijalci su i dalje oni "stariji tipovi" koji teže tradicionalnom zaposlenju u državnoj službi s plaćom i osiguranom mirovinom ali nastoje da pronađu posao koji ima fleksibilnije radno vrijeme i koje nudi napredovanja.

Generacija Z više preferira da sami pokrenu posao i da budu originalni, autentični a najviše da taj posao bude iz svijeta društvenih mreža, tehnologije, freelancinga. Oni nisu najčešće tipovi koje zanima tradicionalni posao.

Osim toga nisu opterećeni tradicionalnim stvarima, porodicom i ostalo već je njihov fokus tehnologija, noviteti, biti u trendu i u korak s tehnologijom. Radije biraju hobije iz domena tehnologije, igranje igara s virtualnim društvom nego na primjer nekom klasičnom druženju s prijateljima u realnom životu.

Milenijalce više zanima i dešavanja u okolini, klimatske promjene, nepravde u društvu ali Z generacija nekako tome ne daje neki značaj. Više ih zanima kad će novi dio neke igrice izić ili kad će novi telefon izić na tržište nego globalno zagrijavanje.

Milenijalci više teže da žive u urbanim sredinama i u samom centru grada a generacija Z više od milenijalaca voli mir pa biraju sve češće periferije gradova ili ruralna naselja.

Generacija Z više teži autentičnosti i smatraju da tko nije originalan on nema svoj stav i ne trpe previše nametanje stavova,dok su milenijalci spremniji saslušati i selektivno odabrat što im se sviđa

Answer 3

Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z za 2025. godinu, u svom 14. izdanju, uključilo je preko 23.000 ispitanika iz 44 zemlje. Prema nalazima ispitivanja, generacije koje će do 2030. godine činiti 74 % globalne radne snage traže „trojstvo” novca, svrhe i mentalnog zdravlja dok razvijaju tehničke i meke vještine za koje vjeruju da će ih pripremiti za radna mjesta budućnosti.

„Pripadnici generacije Z i milenijalci započeli su svoje karijere u sjeni globalne pandemije i financijske krize – događaja koji su oblikovali njihova očekivanja u pogledu rada i shvaćanja uspjeha. Ovim je generacijama prioritet ravnoteža između privatnog i poslovnog života, odnosno traže posao u kojem pronalaze smisao, a istodobno i financijski stabilan. Sada, dok se suočavaju s promjenama na radnom mjestu koje uzrokuje generativna umjetna inteligencija, pokušavaju dokučiti koje su im vještine potrebne za uspjeh i kakvu podršku žele od svojih poslodavaca,” kaže Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja.

^{Gordan Kožulj}

Učenje i razvoj te manjak želje za rukovoditeljskim pozicijama

Pripadnicima generacije Z najvažnije su prilike za profesionalni razvoj kada biraju poslodavca, međutim samo mali broj cilja zauzeti položaj višeg rukovoditelja. Pripadnici generacije Z i milenijalci od svojih poslodavaca i nadređenih očekuju da im pruže priliku za učenje i razvoj, no raskorak između njihovih očekivanja i stvarnih iskustava je velik. Štoviše, neki i sumnjaju da visoko obrazovanje može pripremiti studente za tržište rada:

• Visoka pozicija u korporativnoj hijerarhiji nije krajnji cilj, no ipak su ambiciozni: Samo 6 % pripadnika generacije Z usredotočeno je na to da jednog dana dođu na položaj višeg rukovoditelja, dok su učenje i razvoj među tri glavna razloga zbog kojih su odabrali svojeg trenutačnog poslodavca, a nakon čega slijede ravnoteža između privatnog i profesionalnog života te prilike za profesionalni razvoj.
• Pripadnici generacije Z i milenijalci žele više mentoriranja od svojih nadređenih: Skoro polovica ispitanika (50 % pripadnika generacije Z i 48 % milenijalaca) želi da ih nadređeni podučavaju i mentoriraju, no samo 36 % pripadnika generacije Z i 32 % milenijalaca tvrdi da se to uistinu i događa. Voljeli bi i da ih njihovi nadređeni više usmjeravaju i podržavaju te poduzimaju više aktivnosti koje bi ih inspirirali i motivirali.
• Ove generacije dovode u pitanje vrijednost visokog obrazovanja: Oko jedne četvrtine ispitanika izrazila je zabrinutost oko toga koliko je visokoškolski kurikulum relevantan za tržište rada i koliko praktičnog iskustva nudi. 

Utjecaj generativne umjetne inteligencije na radnu snagu

Pripadnici generacije Z i milenijalci aktivno se služe generativnom umjetnom inteligencijom, biraju edukacije kojima će poboljšati svoje vještine i svjedoče poboljšanju kvalitete svojeg rada koristeći AI. Međutim, i dalje su zabrinuti zbog utjecaja generativne umjetne inteligencije na radnu snagu:

• Upotreba generativne umjetne inteligencije i dalje je u porastu: Tri četvrtine pripadnika generacije Z (74 %) i milenijalaca (77 %) smatraju da će generativna umjetna inteligencija utjecati na njihov način rada u narednoj godini, a više od polovice ispitanika već se služi generativnom umjetnom inteligencijom u svakodnevnim zadacima, dok 29 % pripadnika generacije Z i 30 % milenijalaca njome se služi gotov uvijek ili većinu svojega radnog vremena.
• Korisnici generativne umjetne inteligencije imaju podijeljeno mišljenje o njezinu učinku: Korisnici generativne umjetne inteligencije smatraju da generativna umjetna inteligencija poboljšava kvalitetu njihova rada i ravnotežu između profesionalnog i privatnog života. No, više od 60% ispitanika misli da će zbog nje nestati neka radna mjesta te su potaknuti da traže poslove za koje smatraju da neće biti zamijenjena generativnom umjetnom inteligencijom.
• Meke se vještine smatraju ključnima za profesionalni napredak: S obzirom na to da rade uz pomoć generativne umjetne inteligencije, preko osam od deset pripadnike generacije Z i milenijalaca tvrdi da je razvoj mekih vještina, poput komunikacije, empatije, kritičkog promišljanja i liderstva, važniji za profesionalni napredak od unaprjeđenja tehničkih vještina.

Potraga za novcem, svrhom i mentalnim zdravljem

Prema njihovim riječima, pripadnici generacije Z i milenijalci u svojim se profesionalnim odlukama vode trima kategorijama: novcem, svrhom (odnosno smislom) i mentalnim zdravljem. Ispitivanje je istaknulo da su ova područja usko povezana kada je riječ o postizanju ravnoteže:

• Financijska nesigurnost sve je veća: Skoro polovica pripadnika generacije Z (48 %) i milenijalaca (46 %) tvrdi da se ne osjećaju financijski sigurno, što je porast u odnosu na prošlogodišnje ispitivanje, kada je to tvrdilo 30 % pripadnika generacije Z i 32 % milenijalaca. Podaci prikupljeni istraživanjem potvrđuju da su bez financijske sigurnosti manji izgledi da će pripadnici generacije Z i milenijalci pozitivno ocijeniti svoje mentalno zdravlje te smatrati svoj posao svrsishodnim.
• Svrha utječe na zadovoljstvo poslom: Otprilike devet od deset pripadnika generacije Z (89 %) i milenijalaca (92 %) smatra da je pronalaženje smisla/svrhe u poslu važno da bi bili zadovoljni i mentalno zdravi. No, kako je svrha subjektivan pojam, pojedini pripadnici generacije Z i milenijalci svrhu/smisao to povezuju sa pozitivnim utjecajem na društvo, drugi sa zaradom, treći sa ravnotežom između privatnog i poslovnog život, a neki sa savladavanjem novih vještina tako da imaju vremena i sredstava za pokretanje društvenih promjene izvan radnog vremena.
• Dobro mentalno zdravlje proizlazi iz svrhovitosti njihova posla: Među ispitanicima koji smatraju da je njihovo mentalno zdravlje dobro, 67 % pripadnika generacije Z i 72 % milenijalaca smatra da im njihov posao dopušta da značajno pridonesu zajednici, za razliku od 44 % pripadnika generacije Z i 46 % milenijalaca koji smatraju da je njihovo mentalno zdravlje loše.

„Pripadnici generacije Z i milenijalci zadržali su svoje prioritete u pogledu rada, no dok se tržište rada brzo mijenja, poslodavci moraju promisliti kako najbolje odgovoriti na njihove potrebe, nastavlja Kožulj. Promišljajući o utjecaju tehnologije i kako modernizirati distribuciju rada, direktori trebaju odlučiti na koji način trebaju omogućiti zaposlenicima ostvarenje individualnih prioriteta uz istodobno unaprjeđivanje organizacije i ostvarenja ciljeva vlasnika.”

Cijelom izvješću pristupite na sljedećoj poveznici: www.deloitte.com/genzmillennialsurvey.

Foto: Deloitte