Sumporna kiselina se primarno koristi u kemijskoj industriji.
Također, može se pojaviti i u prirodi, u manjim koncentracijama, a 100%-tna ili "čista" sumporna kiselina je tekućina koja je iznimno nagrizajuća, bez mirisa je te bezbojna. Sumporna kiselina može se dobiti na dva načina:
- danas se dobiva kontaktnim postupkom, što znači da sumporov dioksid oksidira zrakom uz katalizator u sumporov trioksid koji se onda upija u 98%-tnoj sumpornoj kiselini. Prilikom ovog postupka nastaje disumporna kiselina koja, kada se razrijedi vodom, daje koncentriranu sumpornu kiselinu koja je puno čišća od one dobivene postupkom olovnih komora koji se koristio prije
- postupkom olovnih komora sumporov dioksid dobivao se prženjem pirita ili izgaranjem sumpora te je oksidirao u prisutnosti vode pomoću dušićnih oksida u velikim olovnim komorama
Uporaba sumporne kiseline:
- proizvodnja umjetnih gnojiva
- industrija umjetnih vlakana, sintetičkih boja i eksploziva
- industrija nafte (za pročišćavanje naftnih frakcija)
- koristi se kao akumulatorska kiselina
- proizvodnja lijekova
- u metalurgiji za čišćenje čelika
- proizvodnja boja i lakova
- itd.
Opasnosti:
Suporna kiselina se još naziva i sulfatna kiselina te se ona uvijek dodaje u vodu za potrebe miješanja, no nikada obratno (voda u sumpornu kiselinu)!
Ako se voda doda u sumpornu kiselinu može doći do opasne reakcije prilikom koje se oslobađa toplina (egzotermna reakcija) te je stoga sa sumpornom kiselinom potrebno vrlo oprezno postupati.
O djelovanjima sumporne kiseline i ostalim opasnostima pročitajte u nastavku:
