Ličnost možemo definirati kao skup organiziranih i relativno trajnih psiholoških osobina ljudi i mehanizama unutar njih koji bitno utječu na sve vrste međudjelovanja s okružjem u kojem se nalazi i sa samom prilagodbom na okružje u kojem se pojedinac nalazi. Temperament treba pojmovno razlikovati od pojma ličnosti jer se dosta često brkaju te dvije riječi i koriste kao sinonimi, a to zapravo nisu. Temperament bi mogli definirati kao ukupni način ponašanja koji je genetski određen, stabilan i kojeg možemo prepoznati kod svakog pojedinca već u vrlo ranoj dobi. S psihološkog aspekta ličnostšću se bavio Sigmund Freud - osnivač psihoanalize u dvadesetom stoljeću i on j e koristio hipnozu, slobodne asocijacije i analize. Utemeljio je tri sustava ličnosti; ID, EGO, i SUPEREGO te je utvrdio da je iznimna važnost u razvoju ličnosti upravo rani razvoj, tj. onaj do pete godine života. Osobine ličnosti nam služe kako bismo opisali, objasnili i predvidjeli tuđe ponašanje u određenim situacijama. Osobine dijelimo ponajprije na ekstraverziju, introverziju, ugodnost, savjesnost, emocionalnu stabilnost i otvorenost prema iskustvu. Dok su npr. ekstrovertne osobe pričljive, društvene, izravne, otvorene, vole promjene i vole učiti u društvu, introvertirane osobe su više sramežljive, tihe, povučene i vole učiti same.
