Marina Baričanec u rubrici Internet od

Što hoće naš mozak? Zašto smo anksiozni na društvenim mrežama?

Ivana Steković od
Sad si me sjetila… Pogledaj si ovaj film (naravno ako te zanima) u vezi društvenih mreža.
Evo link - https://m.imdb.com/title/tt11464826/
Ima ga na Netflixu i na internetu s prijevodom.
Zove se društvena dilema - Social Dilemma‌

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

2 odgovor(a)

+10 glasa
Paulina Lančić od
Društvene mreže sastavni su dio našeg života. O tome govori i činjenica da npr. u Hrvatskoj društvene mreže koristi 97 posto mladih između 16 i 24 god. Društvene mreže otvaraju nam mnoge komunikacijske mogućnosti s prijateljima, rodbinom, poznatima, nepoznatima, često puta za dobivanje podrške, novih informacija i sl. Samim tim funkcija društvenih mreža nije jednoznačna, kao ni ljudi koji je koriste. Samo postojanje društvenih mreža ima potencijal podizanja kvalitete života. To je osobito došlo do izražaja u protekle dvije godine. Svi se vjerojatno sjećamo situacija kompletnog lockdown- a, kad nismo mogli drugačije komunicirati već putem društvenih mreža. Posvuda u svijetu formirali su se virtualni zborovi u koje se moglo lako učlaniti, mogli smo virtualno posjetiti kazališta, odslušati koncerte. Ljudi su se prebacili na rad od kuće i mnogima se to svidjelo kao način poslovanja. Međutim, u posljednje vrijeme, sve više se govori o utjecaju društvenih mreža na psihičko zdravlje, pa postoji i sve više istraživanja na tom području.

Svakodnevno smo svjedoci različitim okidačima anksioznosti u realnosti, pa s tog aspekta nije neobično da i virtualni svijet ima svoju ulogu u tom problemu. Određena istraživanja pokazala su da je anksioznost na društvenim mrežama povezana sa tri faktora. Prvi faktor je korištenje većeg broja društvenih mreža (više od sedam). To se čini razumljivim, ako se uzme u obzir da se istodobno krećete na npr 10 različitih društvenih mreža, te na svakoj nastojite biti originalni, ili gradite drugačiju sliku o sebi. Tako se vodite u stres, a moguće i u anksioznost. Drugi faktor je noćno korištenje društvenih mreža. Poznata je važnost spavanja za dobrobit organizma, te djelovanje određenih hormona tijekom noći. Ukoliko to vrijeme provodimo za ekranom, to na nas mora imati utjecaj. Treći faktor je emocionalna uključenost u društvene mreže. Ukoliko se emocionalno vežemo za događaje i osobe u virtualnom svijetu, moguće je da se u nekim trenucima razočaramo i osjećamo negativno.

Uz navedeno ostaje pitanje je su li ranjivije osobe sklonije većem korištenju društvenih mreža. Moguće je da upravo osobe koje već imaju stanovitih psihičkih problema ili određenu anksioznost u stvarnom svijetu, više i češće koriste veći broj društvenih mreža, kako bi se lakše nosile s već postojećim problemima.
+7 glasa
Ivana Steković od
Platforme su dizajnirane da stvaraju ovisnost i povezane su sa tjeskobom,depresijom,anksioznošću pa čak i fizičkim ili psihičkim bolestima.

Prosječna osoba svaki dan provede 2,3 sata na društvenim mrežama.

Iako se može činiti kao bezopasna zabava,nije. Istraživanja pokazuju da ponavljanje bilo čega duljeg vremena može uzrokovati fiziološke promjene u mozgu.

Društvena medijska platforma Instagram prošle godine je bila na na naslovnicama zbog potiskivanja lajkova. Ista stvar kao i sa Facebookom prije. Sve je bilo bitno za jedan (al doslovno nebitan) lajk.

Društveni mediji su dizajnirani tako da imaju tu sposobnost zarobiti i imati našu pažnju. Naravno da smo uzbuđeni kada vidimo neki novi post,sliku.

Istraživanja pokazuju da njihovo privlačenje naše pažnje negativno utječe na naš mozak.

Slična pitanja

4 odgovora 858 👀
2 odgovora 466 👀
7 odgovora 1.2k 👀
5 odgovora 7.1k 👀
3 odgovora 556 👀
1 odgovor 624 👀
Znatko predstavlja

Game Changers

Zagreb
21. studenog 2024.

KUPI ULAZNICU
Znatko predstavlja

Najnoviji trendovi u IT industriji

Zagreb
28. i 29. 11. 2024.

KUPI ULAZNICU

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

15.3k pitanja

24.7k odgovora

9.7k komentara

1.7k korisnika

...