Odluka o nedopuštenosti zahtjeva Perša protiv RH pred ESLJP
Plaćanje parničnog troška državi bilo je predvidljivo, iznos troška nije bio nerazumno visok niti financijski opterećujući za podnositelja
Dana 31. ožujka 2022. Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) objavio je odluku o nedopuštenosti u predmetu Perša protiv Hrvatske koju je donio dana 8. ožujka 2022. godine.
Predmet spora odnosi se na prigovor podnositelja zahtjeva temeljem članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju zbog navodno prekomjernih troškova parničnog postupka koje su domaći sudovi naložili naknaditi protivnoj strani, koja je u ovom slučaju bila država, zastupana po državnom odvjetništvu.
Podnositelj zahtjeva izgubio je svoju ušteđevinu zbog stečaja štedionice S (2005.g.) koja nije imala sredstava niti za pokriće tog postupka. Podnio je tužbu protiv države radi naknade štete smatrajući da je država odgovorna za gubitak njegove štednje jer nije nadzirala aktivnosti navedene štedionice. Domaći sudovi su odbili njegov tužbeni zahtjev utvrdivši da država nije odgovorna za gubitak štednje budući da nije postojala dovoljna uzročna veza između određenih nepravilnosti u radu štedionice i štete koju je podnositelj pretrpio. Podnositelju je naloženo platiti 15.000,00 kuna parničnih troškova državi, za zastupanje državnog odvjetništva.
Europski sud je smatrao da je nalog podnositelju da plati troškove zastupanja državnog odvjetništva predstavljao miješanje u njegovo pravo na mirno uživanje vlasništva, koje je bilo zakonito i težilo je legitimnom cilju osiguravanja pravilnog provođenja pravde i zaštite prava drugih.
Zaključio je da je podnositelj, koji je sam odvjetnik i bio je zastupan po odvjetniku i prije podnošenja tužbe trebao biti svjestan rizika neuspjeha, s obzirom na već tadašnju sudsku praksu Vrhovnog suda u istovrsnim predmetima koja je bila predvidljiva i nije mu išla u korist. Dodatno, iznos troškova koje je morao podmiriti nije bio nerazumno visok u odnosu na vrijednost predmeta spora, a sam podnositelj nije pokazao da mu je plaćanje tog iznosa bilo financijski posebno opterećujuće.
Stoga je Europski sud utvrdio da je zahtjev podnositelja očigledno neosnovan i proglasio ga nedopuštenim.
Ova odluka je konačna te je dostupna na web stranici Europskog suda na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnika.
