Question

Tko je bio Petar Hektorović?

Answer 1

Petar Hektorović (1487-1572)

• Jedan je od najveće ličnosti Hrvatske kulture. Renesansni pjesnik i mislilac i graditelj.
• Svojim je najpoznatijim djelom,spjevom Ribanje i ribarsko prigovaranje ostao trajnom vrijednošću naše književene baštine. 
• U Ribanju je realistički sa putčkim motivima opisao tri dana ribanja i plovidbe od Starog Grada do Braća i Šolte - u društvu s hvarskim ribarima Paskojem i Nikolom.
• Hektorović je tijekom života preživio kugu na otoku,doživio bunu pučana na Hvaru i navalu Turaka pred kojima je pobjegao u Italiju. 
• Nakon povratka iz Italije počeo je graditi utvrdu Tvrdalj - najpoznatiju građevinu Starog Grada. Utvrdu je gradio tijekom cijelog života,a bila mu je jednako značajna kao i književno djelo. 
• Na zidove je uklesao više od dvadeset kamenih natpisa,a jedan od njih je bio i njegov životni moto: O koliko je lijepa vjera i stvarnost.

Answer 2

Petar Hektorović

Petar Hektorović (Petre), hrvatski erudit i pjesnik, rodio se između 18. veljače i 1. srpnja 1487. u Starom Gradu ili u Hvaru na otoku Hvaru kao potomak patricijske obitelji, hvarskih „didića“. Naobrazbu je stekao vjerojatno u hvarskoj humanističkoj školi, a nastavio se školovati kod dominikanaca u Splitu. Oko 1520. u Starom Gradu počeo je zidati Tvrdalj, palaču utvrdu s perivojem i ribnjakom. Dopisivao se s uglednicima i književnicima humanističkoga kruga od Dubrovnika preko Staroga Grada i Hvara do Splita, Trogira i Zadra.

U Dubrovnik je otputovao 1557. posjetiti prijatelje, a domaćin mu je bio pjesnik Nikola Nalješković. Umro je u Starom Gradu 13. ožujka 1572. Imanje je ostavio izvanbračnoj kćeri Margariti, a pokretnu imovinu razdijelio je slugama i siromašnima.

Književne tekstove uključivao je u epistolarni okvir kao pisma prijateljima. Među prijevodima ističe se Knjiga Ovidijeva od lika ljubenoga (1528.) u čijoj popratnoj poslanici iznosi stavove o prevođenju. Pretpostavlja se da je u prvoj fazi književnog djelovanja pisao ljubavne pjesme, no ono što se sačuvalo odaje čovjeka koji razmišlja o ispraznosti zemaljskih dobara i Božjoj milosti (Nadgrobnica Franetu Hektoroviću i dr.). Glasovita knjiga Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine (dovršena 1556., tiskana 1568.) uz putopisnu eklogu u dvostruko rimovanim dvanaestercima sadrži i druge književne forme. U Ribanju i ribarskom prigovaranju uzveličao je Marka Marulića, a putovanjem u Dubrovnik te proznim pismom Mikši Pelegrinoviću (1557.) odao je čast kulturi i književnosti hrvatskog juga te afirmirao ideju kanona i klasika, uzora u prošlosti i suvremenosti. Osobita je vrijednost njegov neposredan čakavski izraz i izravnost opisa:

„Prid samu Zavalu dojdosmo loveći, kako u zarcalu sve na dnu videći.“ 

___
Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 20. travnja 2022. nove prigodne poštanske marke iz serije „Znameniti Hrvati.“ Motivi na ovogodišnjoj seriji prigodnih maraka čija je autorica zagrebačka dizajnerica Sabina Rešić jesu Petar Hektorović (Ribanje i ribarsko prigovaranje), Grgo Martić (Pjesnička djela) i August Šenoa (Zlatarovo zlato). Vrijednost maraka označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Naklada maraka iznosi 30.000 primjeraka po motivu i su izdane u arcima od 20 maraka. Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Ovaj odgovor u povodu izlaska novih prigodnih maraka napisala je prof. dr. Cvijeta Pavlović s Odsjeka za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.