Na to pitanje preregulacije tržišta dao je panel koji je organiran na Dan tržišta elektroničkih komunikacija 2022. godine
Sudionici panel rasprave na temu ˝Simetrična regulacija kao nadopuna SMP regulacije˝ bili su:
- Martina Dragičević (A1 Hrvatska d.o.o.),
- Paula Šunjić Brozinić (Hrvatski Telekom d.d.),
- Krešimir Kovačević (Pro-Ping d.o.o.) i
- Morana Čulo Jovičić (Telemach Hrvatska d.o.o.),
- a moderirala je Jelena Barać (HAKOM).
Stupanjem na snagu novoga ZEK-a mogućnosti simetrične regulacije su značajno povećane te zbog toga simetrična regulacija postaje važan alat HAKOM-a u otklanjanju prepreka tržišnom natjecanju i to bez potrebe provođenja postupka analize tržišta i utvrđivanja SMP statusa operatoru u odnosu na kojeg se propisuju simetrične obveze.
Odredbe starog ZEK-a o mogućnosti simetrične regulacije bile su ograničene samo na davanje pristupa žičanim instalacijama unutar zgrade ili do prve sabirne točke, dok se odredbama novoga ZEK-a te mogućnosti proširuju na način da se može, bez obzira na utvrđeni SMP status, operatorima odrediti obveze omogućivanja pristupa, na razuman zahtjev, žičnim instalacijama i kabelima te povezanoj opremi unutar zgrada, ili do prve sabirne ili razdjelne točke, na način koji utvrdi HAKOM, kada je ta točka smještena izvan zgrade.
Međutim, uvjeti pristupa, koji se utvrđuju navedenim obvezama, mogu uključivati posebna pravila o pristupu mrežnim sastavnicama te povezanoj opremi i povezanim uslugama, o transparentnosti i nediskriminaciji te o raspodjeli troškova pristupa, koja se prema potrebi prilagođuju kako bi se u obzir uzeli čimbenici rizika.
Nadalje, ako HAKOM utvrdi, uzimajući u obzir obveze koje proizlaze iz analize bilo kojeg mjerodavnog tržišta, da tako određene obveze nedostatno rješavaju velike i trajne gospodarske ili fizičke prepreke umnažanju mrežnih sastavnica, kojima se naglašavaju postojeće ili novonastale okolnosti na tržištu koje značajno ograničuju konkurentske ishode za krajnje korisnike, može uz pravedne i razumne uvjete proširiti određivanje takvih obveza pristupa iza prve sabirne ili razdjelne točke, i to sve do točke za koju utvrdi da je najbliža krajnjim korisnicima, a u koju se može smjestiti dostatan broj veza krajnjih korisnika kako bi se učinkovitim tražiteljima pristupa omogućila tržišna održivost.
Dodatno, propisano je da HAKOM može odrediti i obvezu aktivnog ili virtualnog pristupa mrežnim sastavnicama ako je to opravdano tehničkim ili gospodarskim razlozima.
Može li simetrična regulacija biti nadopuna SMP regulaciji? Koje su nove mogućnosti koje regulatorima pruža novi regulatorni okvir? Koje promjene u tom smislu je potrebno napraviti u Hrvatskoj u odnosu na već postojeću simetričnu regulaciju?
Martina Dragičević je istaknula:
Simetrična regulacija ne zamjenjuje SMP regulaciju, ona se ne smije samo tako ukidati. Svaki potez koji preregulira igrače na tržištu može utjecati negativno na investicije.
Što manje regulacije to bolje – stav je Paule Šunjić Brozinić, koja smatra kako je regulaciju potrebno svesti na minimum. Izjavila je:
Ako se nastavlja sa simetričnom regulacijom ona treba biti jedino rješenje. HAKOM treba odustati od daljnje asimetrične regulacije u smjeru optike, a investitore treba rasteretiti financijski i regulatorno i pustiti ih da ulažu.
Krešimir Kovačević, istupao je kao predstavnik operatora koji dolazi sa potpuno drugog tržišta, ruralnog područja, a što se tiče regulacije istakao je kako regulaciju smatra dobrom i poželjnom. Izjavio je:
Imamo planove za proširenje, smatramo da bi nam simetrična regulacija pružila mogućnost širenja poslovanja izvan trenutnih područja.
Morana Čulo Jovičić istaknula je kako simetrična regulacija postoji od ranije, no isto tako kako je tržište izrazito regulirano zbog čega je potreban oprez kod nametanja novih obaveza koje treba držati na razumnoj mjeri kako ne bi opterećivali investitore.