Najnagrađivaniji pršut u Hrvatskoj proizvodi se u Dugopolju
Dalmatinski pršut Smjeli potvrđuje status vrhunskog proizvoda gdje god se pojavi - na ocjenjivanju u Tinjanu proglašen je najboljim u kategoriji zaštićenih hrvatskih pršuta
Dalmatinski pršut Smjeli nedavno je osvojio još jedno zlato u Tinjanju na Sajmu pršuta. Sušio se u idealnim uvjetima u Dugopolju, u maloj „tvornici“ najnagrađivanijih pršuta s najviše šampionskih titula u Hrvatskoj. U čemu je tajna, pitamo vlasnika dugopoljske pršutane Vladu Prančića, pravog majstora od pršuta?
„Nema kvalitetnog pršuta bez kvalitetnog buta. Osobno biram svaki but, idealna težina iznosi od 12,5 do 15 kilograma svježeg mesa. Receptura je tradicionalna, suši se na dugopoljskoj buri, no nije dobro kada je ima previše jer se pršut u tom slučaju i presuši“, ističe Prančić.
Ukupno proizvodi stotinu tona pršuta godišnje, posljednjih godina proizvodnja je narasla za dvadesetak posto, a najtraženiji je u turističkoj sezoni. Ovaj trend rasta proizvodnje nakratko je prekinut u vrijeme svinjske kuge koja se preklopila s koronakrizom, no zahvaljujući sjajnoj turističkoj sezoni sve se opet vratilo na staro… Osim cijena.
„Cijene svježeg mesa ove godine su porasle čak 50 posto, a uzrok tome je porast cijene energenata i hrane u stočarstvu. Proizvođači pršuta morali su korigirati i svoje cijene, tako je pršut Smjeli od listopada skuplji za nekih desetak posto. Iako s ovakvim porastom cijena ne možemo pratiti cijene svježeg mesa, morali smo voditi računa o platežnoj moći naših kupaca“, kaže ovaj poznati pršutar.
Više od 75 posto dalmatinskih pršuta Smjeli nude se u restoranima i hotelima na obali i u Zagrebu, a oko 25 posto putuju za Njemačku, Austriju, Češku i Sloveniju…
Vlado Prančić jedan je od prvih pršutara koji je prepoznao važnost brendiranja kvalitete EU oznakom zaštićenog zemljopisnog podrijetla.
„Takve oznake jamče kupcima vrhunsku kvalitetu proizvoda, a nama proizvođačima više prihode. Moram priznati, kad su zaštićeni proizvodi u pitanju, kupci na domaćem tržištu sve su osvješteniji i nije im problem odvojiti nešto više novaca za takve proizvode. S druge strane kupci na inozemnom tržištu poput Njemačke ili Austrije, odavno su prepoznali kvalitetu zaštićenih proizvoda i tu vidim veliku šansu za dalmatinski pršut s obzirom na to da količinom ne možemo konkurirati španjolskim i talijanskim proizvođačima“, zaključuje Prančić.
Osim vrhunskih pršuta na dugopoljskoj buri suši dalmatinsku pancetu i dalmatinsku pečenicu, također nositelje EU oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla te svinjski vrat.
