Mit o ugovorima o radu na određeno vrijeme
U javnom je prostoru prisutan mit da je Hrvatska blizu vrha EU ljestvice po udjelu ugovora o radu na određeno vrijeme, koji se kreće između 20 i 25%
Prema podacima Eurostata, udio ugovora o radu na određeno vrijeme u dobnoj skupini od 15 do 64 godine iznosio je 11,8% u 2021. godini, što je niže od prosjeka EU koji iznosi 12,1%. Krajem rujna 2022. Hrvatska je nešto iznad prosjeka EU (14,6% prema 13,9%), čime je ponovno demantirana tvrdnja da je Hrvatska rekorder po ugovorima na određeno u Europi. Nadalje, oba relevantna izvora (Eurostat, HZMO) pokazuju trend smanjenja ovih ugovora od 2016. do danas.
U raspravi o ugovorima na određeno vrijeme treba u obzir uzeti i specifičnosti domaćeg tržišta:
- Zbog sezonalnosti ekonomije, visokog udjela turizma (19% BDP-a) i trgovine (24% BDV-a), kao i potrebe za obavljanjem privremenih poslova, broj ugovora na određeno u sezoni poraste za 18%;
- Kako napominju iz HZMO-a, neke tvrtke, često manji poslodavci koji se suočavaju s brojnim administrativnim opterećenjima, kasnije izmjenjuju obrasce prijavljivanja radnih odnosa pri prelasku s ugovora o radu na određeno na neodređeno vrijeme;
- Priljev stranih radnika s jednogodišnjim boravišnim i radnim dozvolama povećao je praksu potpisivanja ugovora na određeno vrijeme.
Upitno je je li broj ugovora o radu na određeno vrijeme kvalitativni pokazatelj uspješnosti pojedine ekonomije. Naime, najslabije razvijene članice EU, Bugarska i Rumunjska su među pet zemalja s najmanjim udjelom takvih ugovora, dok puno razvijenije članice poput Nizozemske, Francuske, Italije i Švedske imaju veći udio ugovora na određeno od Hrvatske.
Ako se uzme u obzir službeno proklamirani cilj smanjenja udjela ugovora na određeno za jedan postotni pod do polovice 2026. u odnosu na 2019. (izvor: NPOO-u ), kao i ostvareni pad udjela za četiri postotna boda od 2019. do 2021., nije li došlo do snažnijeg kvalitativnog pomaka u odnosu na plan?
Stoga, nejasno je na temelju kojih kriterija država opravdava nedavne izmjene instituta ugovora o radu na određeno vrijeme u Zakonu o radu koje uključuju i ograničavanje ugovora na određeno na najviše tri uzastopna ugovora.
Informacije su dobivene od Hrvoja Stojića, glavnog ekonomista HUP-a.