Monika Kiris u rubrici Financije od

Da li su mladi u Hrvatskoj financijski pismeni?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

4 odgovor(a)

+15 glasa
Goran Gonar od
Stariji nisu bili jer inače nas ne bi doveli do loše gospodarske situacije kao što je sada i sve ove godine u zemlji.

A kako stariji nisu bili financijski pismeni, ne možemo od mladih očekivati da će biti išta pismeniji. Tja, pa od koga bi naučili ako ne od starijih. Nažalost tako stvari stoje danas.
+12 glasa
Redakcija od

Istraživanje Hanfe pokazalo da je mladima potrebno dodatno obrazovanje o novcu

U istraživanju sudjelovalo više od 900 hrvatskih srednjoškolaca, prosječne dobi od 17 godina

Anketno ispitivanje Hanfe iz 2022. pokazalo je da je došlo do pada u znanju iz područja financijske pismenosti u odnosu na 2021. godinu. Ipak, višu su razinu znanja mladi iskazali u odgovorima koji određuju njihovo financijsko ponašanje, a posebno je to vidljivo kod njihovog odnosa prema kupnji, u praćenju i usporedbi cijena i razmatranju kupnje.

Prema podacima za 2022. u usporedbi s 2021. godinom, vidljiv je pad svih komponenata financijske pismenosti koja se ocjenjivala se kroz tri komponente: 

  • financijsko znanje -  poznavanje i razumijevanje osnovnih financijskih pojmova i izračuna
  • financijsko ponašanje - odgovorno upravljanje novcem
  • odnos prema novcu - na koji način učenici doživljavaju novac

Hanfa

Najlošije je ocijenjeno financijsko znanje učenika, pri čemu samo 20 % zna izračunati realnu kamatnu stopu. Nadalje, samo 26 % učenika zna da je u Hrvatskoj štednja u 3. mirovinskom stupu dobrovoljna

Za razliku od financijskog znanja, financijsko ponašanje učenika najbolje je ocijenjeno. Učenici se relativno odgovorno ponašaju prema kupnji: 

  • 67 % prije kupovine pažljivo razmatra može li priuštiti određeni proizvod ili uslugu
  • 60 % prije kupovine uspoređuje cijene

Učenici se prema novcu odnose ovisno o njegovu izvoru, što je u skladu s konceptom mentalnog računovodstva[1]. Novac koji dobiju od obitelji za posebne prigode poput rođendana stavljaju sa strane i štede (50 % učenika, a 30 % taj novac koristi za kupnju nečega što žele već duže vrijeme), dok džeparac od roditelja koriste za potrošnju. Više od jedne trećine učenika troši izvan limita svog džeparca, dok istodobno njih 59 % štedi.

Rijetko se informiraju o temama povezanim s financijama (45 %), dok se njih samo 12 % o navedenim temama informira nekoliko puta tjedno. Većini učenika izvori informiranja su internet, roditelji i škola.

Čak 60 % učenika smatra da novac služi da bi se trošio, dok njih 61 % namjerava odvojiti određeni dio svog dohotka za štednju za mirovinu jer je smatra važnom.

Hanfa će nastaviti provoditi svoje aktivnosti financijskog opismenjavanja s obzirom da su nebankovne financijske usluge, a posebno mirovinski sustav, teme koje mladi razmjerno slabo poznaju i to na način da ih učini djeci i mladima što primjerenijima, interaktivnima i dostupnijima. 

Ovo ispitivanje potvrdilo je nužnost nastavka i potrebne sustavne edukacije učenika svih srednjih škola, bez obzira na njihovo strukovno obrazovanje.


[1] Mentalno računovodstvo (koncept iz područja bihevioralne ekonomije) odnosi se na različite vrijednosti koje osoba pridaje istoj količini novca, na temelju subjektivnih kriterija. 

+8 glasa
Hrvoje Hladnik od

Hrvatska udruga banaka (HUB) i Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje proveli su...

Istraživanje financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj za 2023. godinu

...koje je pokazalo rast financijskog znanja i uključenost te poboljšanje financijskog ponašanja u odnosu na 2020. godinu.

S druge strane, tinejdžeri još uvijek pokazuju loš odnos prema raspolaganju novcem. Istraživanje je predstavljeno na konferenciji „Financije za nove generacije“ u organizaciji HUB-a i Štedopisa.

Rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku relativno financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije (posljednje istraživanje OECD-a iz 2019.) te da je značajno porasla razina njihovog financijskog znanja uz blago poboljšanje financijskog ponašanja (posljednje istraživanje HUB-a i Štedopisa iz 2020.).

„Rezultati istraživanja potvrđuju da financijska edukacija, ali ne jednodnevna i povremena, već sustavna koju provode nastavnici u svojim razredima kroz cijelu školsku godinu povećava razinu financijske pismenosti mladih“, izjavila je Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa.

Najvažniji nalaz ovog istraživanja je značajni rast financijskog znanja za čak 14% u odnosu na 2020. godinu. Naime, 77% tinejdžera ima relativno visoko financijsko znanje kada je u pitanju shvaćanje koncepta vremenske vrijednosti novca koji se svodi na razumijevanje da inflacija obezvrjeđuje novac. Također, poboljšalo se financijsko ponašanje tinejdžera u Hrvatskoj u usporedbi s 2020. pa tako tinejdžeri pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem u obliku štednje (76% tinejdžera štedi, što je 5% više nego 2020.). Osim toga, zabilježen je blagi porast financijske uključenosti tinejdžera, tako njih 53% ima otvoren račun u banci od kojih se 50% koristi mobilnim bankarstvom što je 17% više nego 2020. Istraživanje je pokazalo da 80% dobiva džeparac, što je 5% manje u odnosu na 2020. Od toga je njih 86% iz strukovnih škola što je značajan napredak u odnosu na 2020. kada je džeparac dobivalo samo njih 29%.

+7 glasa
od
Samo je 40% hrvatskih mladih (između 16 i 24 godine) sposobno upravljati svojim osobnim financijama. Ovo istraživanje također je pokazalo da su mladi u Hrvatskoj manje financijski pismeni od prosjeka Europske unije, gdje je prosječna stopa financijske pismenosti mladih 52%. To ukazuje na potrebu za poboljšanjem financijskog obrazovanja u Hrvatskoj, kako bi se osiguralo da mladi ljudi budu sposobni upravljati svojim financijama na odgovoran način u budućnosti.

Možda Vas zanimaju i ova pitanja...

1 odgovor 198 👀
1 odgovor 315 👀
2 odgovora 1.1k 👀

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

17.1k pitanja

27.1k odgovora

10.7k komentara

1.8k korisnika

...