Question

Kako deve čuvaju vodu? Mogu li ju izgubiti i kako ju koriste?

Answer 1

Deva u grbi sprema masno tkivo/salo, koje jos sluzi kao izolacijski materijal, te se tjekom perioda kada je bez hrane / vode razgradnjom toga masnoga tkiva oslobada energija koja joj je potrebna za zvijeti, te na svaki gram otopljenog sala osim energije dobije vise od grama vode. Devina grba moze sadrzavati do 35 kilograma sala. Devina temperatura varira tjekom dana od 34 do 40 stupnjeva, time regulira gubitak vode.

Osim kroz navedeno salo deve cuvaju vodu u svim djelovima tijela koja su u tekucem stanju najvise kroz krv, ne postoji centralni organ koji je spremnik vode. Te su efikasne u njenom sta manjem trosenju, mokraca im je skoro kruta, vise je ka nekakva pasta nego tekuca, dok in izmet nema nista vode (nas ima do 75%).

Answer 2

Kao i sve životinje naviknute na ekstremne životne uvjete, deve zadržavaju vodu u masnom tkivu u grbi koja im pomaže da prežive pustinjsku klimu i periode dugačkih suša. Masno tkivo u grbi razgrađuje se kada deva ne može doći do vode(ili hrane) te time opskrbljuje njezin krvotok sa zalihama koje su joj potrebne da preživi.

 Zbog održavanja bioritma, devin metabolizam noću usporava, a njena tjelesna temperatura se smanjuje te to također pomaže efektivnom čuvanju vode koja je devama prijeko potrebna s obzirom na stanište i klimu kojom žive.

 Još jedan od mehanizama devinog čuvanja vode nalazi se skriven u samoj građi njihove lubanje. Njihova sluznica nosa građena je na način da izgleda gotovo kao spužva, te kada deve udahnu zrak, upiju gotovo svu vlagu iz njega, što automatski opskrbi njihov krvotok vodom.

Uz sve ovo, deve se znoje manje od ljudi, te im to također pomaže hidraciji tijekom perioda dugih suša.

Answer 3

Iako smo svi uvijek logički zaključili da je devama voda pohranjena u grbi/grbama, nažalost to nije točno. Deve su životinje koje su evolucijski sposobne preživjeti vrlo ekstremne uvjete (visoku toplinu, stalno izlaganje suncu, nagle promjene temperature...). Tako su deve životinje koje odjednom mogu popiti i do 100 litara vode, koja se onda rasporedi po tijelu i zadržava u njenim stanicama. Deve se mogu oduprijeti znojenju dok temperatura zraka ne preraste njihov mamksimum koji mogu izdržati, mokraća im je vrlo koncentrirana i rijeđe obavljaju nuždu, dok im je izmet vrlo suh. Cijelo njeno tijelo je koncipirano tako da čuva dragocjenu vodu, tj ne troši ju osim ako nije prijekopotrebno.

U njihovoj grbi se nalazi masnoća, koja joj služi kao izvor energije onda kada je deva dulje vrijeme bez hrane, a također ju štiti od pregrijavanja i održava joj temperaturu krvi najnižom mogućom. Također, dlaka na grbi zna biti gušća (kao npr i na vrhu njene glave) kako bi pružila dodatnu zaštitu od topline. Također, iz masti nakupljene u grbi, postoji mogućnost da njeno tijelo tu mast pretvara u vodu te ju na taj način održava na životu onda kada deva ne može doći do izvora vode.

Answer 4

Devina grba uopće ne zadržava vodu, ona zapravo pohranjuje masnoću. Grba se ne koristi za skladištenje vode, ali deve mogu dugo ostati bez vode. One piju velike količine vode do 20 litara odjednom i ta se voda pohranjuje u životinjskom krvotoku. Postoje legendarne priče o devama i njihovim grbama koje pohranjuju do 80 kilograma masti koju deva može razgraditi na vodu i energiju kada hrana nije dostupna. Prema tim idejama te grbe daju devama sposobnost da pređu stotinu pustinjskih milja bez vode.