Mineral magnezija izrazito je bitan za naš organizam jer sudjeluje u velikom broju enzimskih reakcija, odnosno metabolizmu proteina, masti i ugljikohidrata, izgradnji kostiju te energetski važnim reakcijama organizma.
Magnezij ima bitnu ulogu u mišićnim funkcijama organizma budući da je važan u prijenosu živčano-mišićnih impulsa, a utječe i na kemijsku ravnotežu reakcija kojima se dobiva energija u mišićima stoga ga je dobro uzimati za otklanjanje grčeva u rukama i nogama.
Magnezij također može djelovati kao blagi laksativ.
Ukoliko je prehrana slabo bogata magnezijem dolazi do neravnoteže između njega i ostalih minerala organizma što se može loše pokazati u živčanom sustavu čovjeka. Zbog toga je magnezij bitan i za psihološko zdravlje i kvalitetu sna.
Najbolje ga je unositi prehranom, a namirnice koje su bogate magnezijem su orašasti plodovi, špinat, blitva, rajčica, sjemenke i cjelovite žitarice. Skupinama (trudnice, starije osobe, osobe koje su izloženi velikom stresu ili velikoj fizičkoj aktivnosti) kod kojih se često javlja manjak magnezija preporuča se unos suplemenata u dogovoru s liječnikom. Magnezij u suplementima dolazi u različitim spojevima, a izbor ovisi o tome radi li se o problemima sa stresom (mg. glicinat), mišićima ili problemima koje imaju sportaši (mg. malat), kardiovaskularnim sustavom (mg. taurat) ili nesanicom. Magnezijev oksid je na tržištu najpovoljniji i najdostupniji, ali je slabe apsorpcije te često donosi probavne smetnje.
Dugotrajan unos magnezija koji premašuje maksimalnu dnevnu dozu od 375 mg može dovesti do probavnih tegoba, letargije ili aritmije srca.