Oko 700 metara širok bazen vode koji klokoće u Baltičkom moru zbog puknuća plinovoda Sjeverni tok ukazuje na klimatsku katastrofu
Znanstvenici pokušavaju utvrditi koliko je metana, jednog od najjačih stakleničkih plinova, pobjeglo u atmosferu tijekom tri velika curenja plina Prisutan je strah da bi to moglo biti jedno od najgorih ispuštanja metana do sada. Uzrok tri gotovo istovremena pucanja cjevovoda nije potvrđen, ali europski i američki dužnosnici rekli su da je incident izgledao kao sabotaža.
Iako su plinovodi Sjeverni tok jedan bili zatvoreni, a Sjeverni tok dva nikada nije počeo raditi, svi su sadržavali prirodni plin pod pritiskom, od čega je velika većina metan.
David McCabe, viši znanstvenik u Radnoj skupini za čisti zrak, klimatskoj neprofitnoj organizaciji, o ovoj je situaciji rekao:
"S obzirom na to da tijekom dvadeset godina tona metana ima utjecaj na klimu 80 puta veći od utjecaja CO2, potencijal za goleme i vrlo štetne emisije vrlo je zabrinjavajući. Postoje brojne neizvjesnosti, ali ako ti cjevovodi zakažu, utjecaj na klimu bit će katastrofalan i mogao bi biti bez presedana."
Procjena točne količine metana koji je pobjegao u atmosferu zahtjevan je zadatak jer postoji niz nejasnoća:
- Koliko je plina u tom trenutku bilo u cjevovodima?
- Na kojoj su temperaturi i tlaku održavani?
- Kolike su bile pukotine u cijevima?
Čak i kada plin iscuri, dio se vjerojatno rasprši u vodu, ali to također ovisi o gustoći života mikroba, kao i o dubini. Da bi dobio točna očitanja, zrakoplov bi vjerojatno morao vršiti mjerenja iz zraka. No snimanje točnih podataka iznad vode je izazovno s obzirom na svjetlost koja se odbija od površine.
Unatoč tome, znanstvenici na društvenim mrežama požurili su napraviti neke izračune o tome koliko je metana moglo pobjeći. Andrew Baxter, direktor energetske strategije u Fondu za obranu okoliša, procijenio je da je ispušteno oko 115.000 tona metana, što je ekvivalentno oko 9,6 milijuna tona ugljičnog dioksida. U stvarnim okvirima, to je isti utjecaj na klimu kao emisije iz dva milijuna automobila na benzin tijekom godine ili dvije i pol godine rada elektrana na ugljen.
Ispuštanje metana dolazi usred sve veće svijesti javnosti o njegovom utjecaju na klimu. Na summitu COP26 u Glasgowu u Škotskoj više od 100 zemalja obećalo je drastično smanjenje emisija. Europska unija također je u procesu donošenja zakona koji bi povećali obvezu tvrtki da smanje spaljivanje plina na baklji, provode redovite inspekcije kako bi se spriječilo curenje i povećala transparentnost curenja vezanog uz uvoz.
Na događaju u Europskom parlamentu u utorak navečer povodom pokretanja "tjedna metana", zastupnici, znanstvenici i ekolozi raspravljali su o tome kako izmjeriti razmjere curenja, ali bili su jedinstveni u vezi s jednom stvari - to će vjerojatno biti ekološka katastrofa. Jutta Paulus, glavna pregovaračica Zelenih za regulaciju metana u Uniji, čvrsto je uperila prst u Rusiju, rekavši da curenje nije slučajnost u istom tjednu kada je otvoren baltički plinovod - koji povezuje Norvešku s Poljskom.
"Ne mislim da je slučajnost što se to dogodilo na dan otvaranja baltičkog plinovoda", rekla je Paulus na događaju.
Predsjednik Vladimir Putin:
"Uvjerite se da znate što radite kada nam primijenite dodatne sankcije. Moramo iskoristiti svaku priliku za provedbu energetske učinkovitosti i povećanje obnovljivih izvora energije."