Ante Žigman na konferenciji Izazov promjene: Financijska industrija diljem svijeta neće u 2022. donijeti pozitivne prinose, ali se u 2023. očekuje blagi oporavak
Nakon ruske invazije na Ukrajinu te nakon pandemijske 2020. godine i oporavka u 2021.godini, 2022.godina nosi nove izazove za financijsku industriju, uz rast inflacije, ali i troškova energije te nužne tranzicije na ekološki održive izvore energije.
Tržišta će ove godine završiti u minusu što će se odraziti na bilance većine financijskih institucija. Istaknuo je to Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe na konferenciji Izazov promjene koju tradicionalno organizira Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te Zagrebačka burza, a koja je ove godine u Dubrovniku okupila više od 400 sudionika te vodeće domaće i strane stručnjake.
Prema Žigmanovim riječima, očekujemo da će fondovska industrija u 2022. imati negativne prinose, a tu sudbinu Hrvatska dijeli sa svim drugim mirovinskim fondovima diljem svijeta – od Norveške, EU pa do SAD-a.
Međutim s obzirom na posljednje trendove, u 2023. se ipak može očekivati blagi oporavak. Inflacija lagano usporava, a kamatne stope moguće više neće značajnije rasti zbog čega Hrvatska s ulaskom u eurozonu ne bi nužno morala strahovati od značajnih negativnih posljedica i financijskih kriza.
Ono što je u ovom trenutku ključno, neovisno o stanju na tržištu, jest da pokrenemo energetsku tranziciju i promijenimo način kako ćemo doći do održivog izvora za grijanje jer oslanjanje na sadašnji model predstavlja dugoročno veliki rizik za građane i gospodarstvo. U toj će tranziciji financijski sektor imati ključni ulogu budući da ju treba financirati i provoditi, ne samo kroz financiranje gospodarstva već i kroz vlastite zelene projekte…
…izjavio je Žigman.
Žigman pritom smatra da će mirovinski fondovi u tim okolnostima dodatno mijenjati svoj ulagački portfelj. Koncentracija ulaganja u obveznicama je danas manja nego prije 5 godina. Osim porasta ulaganja u druge vrste imovine, bit će važno promijeniti i geografsku strukturu ulaganja. Očekuje se da će fondovi nastaviti ulagati ne samo u Hrvatskoj već i u dionice i obveznice s inozemnog tržišta, a u tome ih može pogurati uvođenje eura.
Prema anketi Hanfe koju je iznio Žigman, poduzeća - izdavatelji na domaćem tržištu kapitala pod velikim su pritiskom rastućih troškova, za koje očekuju da će se nastaviti i u 2023., ali u puno manjoj mjeri nego što je to u ovoj godini. Najveći izazov predstavljat će im porast troškova energije, ali i rast troškova zaposlenika. Taj će izazov pokušati premostiti smanjenjem operativnih troškova, ali ipak zbog trenutne krize ne žele odustati od novih investicija.
Prezentaciju izlaganja g. Žigmana možete pogledati ovdje.
