Graševina je internacionalno vino čije podrijetlo nije točno određeno. Postoje teorije koje tvrde da je francuskoga podrijetla, neke tvrde da je rumunjskoga podrijetla, a neke da je taljanskoga ili austrijskoga podrijetla.
Uzgajaju ga sve podunavske zemlje: Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Mađarska, Češka i Austrija, a i one koje to nisu kao što su Slovenija i Italija.
Ova sorta je toliko popularna zato što ima veliku i redovitu rodnost, jako je prilagodljiva različitim tlima i tipovima kontinentalne klime. Kod nas u Hrvatskoj je upravo graševina najzastupljenija sorta.
Bitno je naglasiti kako je graševina sposobna dati izvrsnu kvalitetu unatoč nekim pričama da to nije istina. U Hrvatskoj su tri regije najpoznatije po uzgoju graševine, a to su Baranja Ilok i Kutjevo. Baranjska graševina obiluje sladorima, alkoholom i tijelom. U Iloku su arome svježije i kiseline nešto više pa je to vino aromatičnije i lakše. Kutjevačka graševina ima izvrstan omjer kiselina zbog čega podsjeća na sočne jabuke.
Arome se kreću od svježih voćnih, poput jabuka i citrusa, do laganih herbalnih nota. U toplijim godinama arome se kreću prema egzotičnom voću, a u kasnijim berbama sukladno povećanju količine sladora, nastupaju obilne cvjetne, a potom i medne note. Kažu da je za sve graševine karakterističan specifičan pikantno-gorkasti aftertaste.

Izvor:
https://vinacroatia.hr/hrvatska-vina/sorte/grasevina/