Bakarska vodica je povijesno značajno vino jer je prvo dokumentirano pjenušavo vino (pjenušac) proizvedeno na području Hrvatske.
Naziv "vodica" u nazivu vina potječe od lokalnog izraza za pjenušac. Bakarska vodica je zato "Bakarski pjenušac". 
Bakarska vodica nastala je u malom primorskom gradiću Bakru na Kvarneru u Hrvatskoj. Prva dokumentacija o ovom vinu potječe iz 1867. godine, što ga čini najstarijim poznatim pjenušavim vinom proizvedenim na ovim prostorima.
Proizvodnja Bakarske vodice
Postupak proizvodnje pjenušaca uključuje sekundarnu fermentaciju vina kako bi se stvorio mjehurić ugljičnog dioksida, koji daje pjenušavost i karakterističan efekt u vinu. Tijekom fermentacije, kvasci pretvaraju šećer u alkohol i ugljični dioksid. Uobičajeni način proizvodnje pjenušavih vina uključuje upotrebu bačvi, boca i koristi se metoda poznata kao "klasična metoda" (méthode traditionelle) ili "šampanjska metoda" (méthode champenoise).
Povijest Bakarske vodice
Bakarska vodica je bila inovacija u svom vremenu jer su pjenušava vina uglavnom bila povezana s francuskim šampanjcima. Njezin nastanak predstavljao je važan korak u razvoju vinske industrije u Hrvatskoj i regiji, i to je iznimno značajno za hrvatsku vinogradarsku tradiciju.
Danas Hrvatska ima bogatu vinsku tradiciju, s mnogo regija koje proizvode vrhunska vina, uključujući i pjenušava vina. Bakarska vodica ostaje važan dio povijesti hrvatskog vinarstva i dio naslijeđa koje se njeguje u Bakru i šire.
