Gotovo polovica svih smrti u zapadnim zemljama je uzrokovana aterosklerozom i njenim komplikacijama. Približno u dvije trećine tih smrtnih slučajeva uzrok smrti je tromboza jedne ili više koronarnih arterija, što uzrokuje infarkt srca, a u ostale trećine tromboza ili krvarenje iz žila u drugim organima, pogotovo u mozgu, što uzrokuje moždani udar.
Najvažniji čimbenik u nastanku ateroskleroze je velika koncentracija kolesterola u krvnoj plazmi u obliku lipoproteina male gustoće (LDL). Plazmatsku koncentraciju tih lipoproteina bogatih kolesterolom povećava više čimbenika, među kojima su uzimanje hrane s veoma zasićenim mastima, pretilost i fizička neaktivnost. Povećano uzimanje kolesterola hranom može također povisiti plazmatsku koncentraciju LDL-a, ali u manjoj mjeri.
S druge strane, HDL kolesterol, tj. kolesterol u obliku lipoproteina velike gustoće, djeluje zaštitno na krvne žile. Smatra se da HDL čestice apsorbiraju kristale kolesterola koji se nakupljaju u stijenkama arterija zbog LDL čestica, zatim taj kolesterol prenose u jetru, gdje se izlučuje putem žuči. Osim toga, pokusi na životinjama pokazuju da HDL može imati i druge zaštitne funkcije u razvoju ateroskleroze, kao što je inhibicija oksidacijskog stresa i sprječavanje upale krvnih žila. Istraživanja pokazuju da u osoba s velikom omjerom HDL i LDL postoji znatno manja vjerojatnost za razvoj ateroskleroze.
Dobar način za određivanje rizika od razvoja ateroskleroze je izračunavanje omjera ukupnog kolesterola i HDL kolesterola. Dobro je da je taj omjer čim niži, a ako je iznad 6 smatra se visokim. Tako na primjer, ako je ukupni kolesterol 8 mmol/L, a HDL 1 mmol/L, njihov omjer iznosi 8 i postoji veliki rizik za razvoj ateroskleroze i njenih komplikacija. Upravo zbog toga treba paziti da HDL ne bude ispod referentnih vrijednosti. Vježbanje i umjerena količina alkohola povećavaju koncentraciju HDL-a, dok je pretilost i pušenje smanjuju.
Izvori:
https://www.heartuk.org.uk/cholesterol/getting-a-cholesterol-test
Medicinska fiziologija, Guyton i Hall, 13. izdanje