Question

Što je nešto zbog čega se ljudi ne brinu, a stvarno bi trebali?

Answer 1

Mislim da su ljudi postali prekomotni, egocentrični i "kao otok" te da su se prestali brinuti jedni za druge, imaju manje suosjećanja nego prije, te prvenstveno misle samo na svoj interes. Dakle, ljudi kao da su prestali brinuti o drugim ljudima. A kao što pitaš - stvarno bi trebali. 

O međuljudskim odnosima nikad u povijesti nismo toliko znali, tolika količina ljudi da je upoznata s njima, a istovremeno (možda upravo zbog toga) nisu nikad bili fragilniji nego danas. Nedostatak empatije i razumjevanja za druge je po meni prva stvar koju ljudski rod treba usvojiti kako bi krenuo dalje. Jer ako ćemo imati brigu oko svojeg roda (ljudi) onda ćemo se lakše brinuti i za životinje i biljke i cijeli svijet (Majka Zemlja).

Answer 2

Mislim da bi veći broj stanovništva trebao brinuti o Majci Zemlji. Iako postoji puno trgovina koje promoviraju eko platnene vrećice, štednju papira i reciklažu, premalo je ljudi koji su ekološki osviješteni. I dalje ima puno smeća u prirodi, nerazvrstavanja otpada, nepromišljenog korištenja struje i vode. Čak ni uvođenje viših cijena plastičnih vrećica ne smanjuje korištenje i kupnju istih. Na razini svakodnevnog funkcioniranja može se vidjeti koliko ljudi koristi plastične bočice za vodu. Mediji su počeli promovirati popularne metalne bočice zbog čega pretpostavljam da je njihova prodaja nešto viša, no upitno je koliko ih ljudi zapravo koristi zbog očuvanja Zemlje.

Osobno stalno koristim platnene vrećice i razumno brinem o struji, no uvijek kad mi se ukaže prilika, radije ću odabrati automobil ili javni prijevoz, nego pješačiti.

Većina ljudi (čast izuzecima) ne brine o pretjeranom korištenju prirodnih resursa i golemoj potrošnji energije, a zbog čega dolazi do globalnog zatopljenja. Zbog sve veće urbanizacije, ruše se šume koje su pluća Zemlje.

Potrebno je promišljati i osvještavati o važnosti i doprinosu svakog pojedinca za bolji, kvalitetniji i dugotrajniji život na Zemlji.

Answer 3

Okoliš - ono što već ptice na grani znaju da je ugroženo, a i dalje velik broj pojedinaca to ne prihvaća kao istinu. Osim zatopljenja, tu je i sve zagađeniji zrak i izumiranje mnogih životinjskih vrsta, a po svemu sudeći ni mi nismo daleko. Uz sve te sitne postupke (kao što su recikliranje, odlaganje otpada na za to predviđena mjesta, smanjenu potrošnju vode i plina te manju potrošnju benzina) možemo napraviti veliku zajednicu. Svi kažu da jedna osoba ne čini razliku, ali kada jdna osoba to učini utjecat će na svoju užu okolinu i tako se krug širi. Ono što radimo za dobit i komoditet ujedno skraćuje životni vijek prirode, planeta i nas kao vrste. Također, najnovija informacija koju imam je ta da se u amazoni sijeku stabla prašume i sade palme iz kojih se vadi palmino ulje, što je vrlo štetno za životinjske vrste koje tamo obitavaju, a i samo to ulje je vrlo nezdravo i neprirodno. Postoje dobri dokumentarci na Netflixu o tome, dostupni svima pa se nadam da će bar na taj načim nekome otvoriti oči.

Psihičko zdravlje - sebe i drugih. Depresija, anksioznost, panični napadaji, agresija i mnogi drugi poremećaji koje proživljava u prosjeku svaka treća osoba. O tome se i dalje ne priča koliko bi trebalo, te su i dalje ljudi koji priznaju da boluju od nečeg tog tipa izloženi ruglu i sprdnji. To je nešto što se može promijeniti i poboljšati, bez tableta i uz manje profesionalne pomoći. Jedini azlog zašto ljudi koji to proživljavaju ne traže pomoć je zato što misle da su ti problemi glupi i nebitni, a uvelike utječu na daljni mentalni razvoj i kvalitetu života.

Fizičko zdravlje - hrana koju jedemo i okolina u kojoj se krećemo mogu nam ili popraviti ili pogoršati kvalitetu života. Treba osvjestiti da hrana koju jedemo nas gradi i daje nam energiju, te da sami biramo što ćemo unositi u svoje tijelo. Mišljenje da nemamo vremena za kuhanje ili traženje kvalitetnih namirnica treba ostviti sastrane i brinuti se o sebi. također, tjelovježba ne mora biti dio samo načina života sportaša. Svaki dan treba odvojiti barem malo vremena za odlazak na svjež zrak ili kućni trening, jer nam to također podiže raspoloženje i ojačava tijelo i duh. Psihičko i fizičko zdravlje imaju utjecaj jedno na drugo tako da se moramo fokusirati na oboje kako bi si poboljšali kvalitetu života.

Answer 4

Ljudi se sigurno ne brinu dovoljno o svojem psiološkom zdravlju. Prije svega tu dolazi u pitanje fizičko zdravlje koje se kasnije očituje u psihičkome zdravlju. Bitna je komponenta svačijeg života odnos s drugim ljudima i stav prema mišljenju drugih ljudi. Mislim da često svoje mišljenje ostavljamo za sebe, neizrečeno i da nas to često može kopkati i brinuti. To nije dobro za naše psihičko zdravlje o kojem bi također trebali češće razgovarati s psiholozima. Smatram da je to sasvim kormalna stvar i da kod te vrste liječnika ne trebaju ići samo ljudi s posebnim psihičkim potrebama.

Answer 5

Ljudi pronalaze mnogo razloga za brigu, svakako, neki su opravdani, no postoje i neki  razlozi zbog kojih ljudi izgube živce, a možda ne bi trebali ako bi se stavili u određenu perspektivu. Ipak, mnogo je stvari oko kojim ljudi niti ne razmišljaju ili možda nisu ni svjesni, a trebali bi biti. 

Mentalno zdravlje treba vrlo ozbiljno shvatiti te ga je bitno čuvati, a određene životne situacije mogu nam poremetiti taj balans te nauditi mentalnom zdravlju. Trebali bi se naučiti nositi s nekim stvarima upravo zbog toga što ćemo tako sačuvati naše mentalno zdravlje.

Briga o roditeljima - smatram da, ako smo sretni da imamo roditelje, a još više ako su oni dobri prema nama, morali bi shvatiti koliko je briga za njih bitna. Često se znam susreći s osobama koje uopće ne brinu o svojim roditeljima te ih niti ne pitaju treba li im što, a pogotovo ako su stariji. Malo ljudi brine o svojim roditeljima dok ostare jer smatraju da im više ne trebaju, no nije tako. Trebali bi zahvalnost pokazivati upravo kroz brigu za roditelje jer mi smo sve što oni imaju.

Životinje - unatoč raznim udrugama za zaštitu životinja, zlostavljanje i napuštanje životinja još je uvijek prisutan problem. Ukoliko osoba odluči kupiti ili udomiti životinju, treba imati dobre namjere te voditi kvalitetnu brigu za nju. Maltretiranje živih bića nosi mnogo posljedica te zdravstvenih poteškoća i vrlo je uznemirujuće. Morali bi ih bolje zaštititi jer i životinje imaju svoje mjesto na Zemlji, baš kao i mi.