Antička Pula – Pola
Rimska kolonija Pola (Colonia Pietas Iulia Pola) osnovana je sredinom 1. st. pr. n. e. na mjestu histarske gradine formirane na brežuljku. Konfiguracija terena odredila je raspored ulica, javnih i privatnih građevina, položaj foruma i bedema te je stoga antička Pula – Pola izniman primjer rimskog urbanizma. Graditelji su se prilagodili padini brežuljka te umjesto komunikacija koje se sijeku pod pravim kutom, Pula – Pola ima shemu „paukove mreže“.
Pula – Pola bila je opasana bedemima s dvanaest ulaza u grad. Do danas su sačuvani i rekonstruirani bedemi na potezu od Zlatnih vrata do Dvojnih vrata. Najstarija vrata su Herkulova iz vremena osnutka kolonije, a važna su zato što na svojem luku imaju natpis koji donosi imena dvojice duovira – dužnosnika koje je Senat zadužio da ustroje koloniju. Očuvana su i Dvojna vrata sagrađena krajem 2. st. na mjestu starijih. Preostali su gradski ulazi zajedno s većom dionicom bedema porušeni, ali je sačuvan jedan od najljepših pulskih antičkih spomenika – Slavoluk Sergijevaca – koji je u vrijeme svog nastanka krajem 1. st. pr. n. e. sagrađen s unutrašnje strane Zlatnih vrata. Slavoluk je bio gradskom ulicom izravno povezan s forumom smještenim na zapadnom podnožju gradskog brežuljka.
Forum je bio jezgra antičkoga grada, mjesto društvenih okupljanja i političkog djelovanja, a imao je i snažnu vjersku ulogu u životu kolonije. U antičko vrijeme na forumu su se nalazila tri hrama, a do danas je sačuvan samo hram posvećen Augustu i Romi nastao krajem 1. st. pr. n. e. i početkom 1. st. n. e. te stražnji dio istočnoga hrama posvećenog božici Dijani.
Antička Pula – Pola, punim imenom Colonia Iulia Pola Pollentia Herculanea, važna je i utoliko što je imala čak dva kazališta i amfiteatar iako je u gradu, pretpostavlja se, živjelo oko 5000 stanovnika. Kazališne predstave i gladijatorske borbe privlačile su stanovnike iz bliže okolice, ali i šireg područja. Unutar gradskih zidina, na istočnoj padini središnjeg brežuljka, nalazi se malo rimsko kazalište iz 1. st. n. e., dok su veliko kazalište i amfiteatar smješteni izvan zidina. Sve tri građevine su u gradnji prilagođene konfiguraciji terena s obzirom na to da su smještene na padinama brežuljaka.
Veliko scensko kazalište je nakon antičkog perioda pretrpjelo znatna oštećenja, te je naposljetku poslužilo kao građevinski materijal za gradnju mletačke tvrđave na središnjem gradskom brežuljku. Ista sudbina, nasreću, nije zadesila i amfiteatar, iako je bilo nekoliko takvih pokušaja.
Pulski amfiteatar građen je monumentalnom tehnikom u kamenu i spada među starije zidane amfiteatre Rimskog Carstva. Najveći je, najpoznatiji i jedan od najbolje sačuvanih spomenika antičkoga graditeljstva u Hrvatskoj. Svrstava se među veće amfiteatre Rimskog Carstva, a procjenjuje se da je mogao primiti približno 23.000 gledatelja. Danas je amfiteatar istaknuti simbol Pule – Pole te se svakog ljeta koristi kao pozornica za različite glazbene i filmske manifestacije.
Antička ostavština Pule – Pole veoma je bogata i osjeti se u suvremenom tkivu grada s kojim se međusobno isprepliće.
