Fizička aktivnost donosi mnogo pozitivnih učinaka na tijelo, a posebice na mentalno zdravlje. Današnji sjedilački način života doveo je do mnogih negativnih posljedica na ljudsko tijelo, među kojima su i mnoge bolesti kao što su problemi s disanjem, visoki krvni tlak, dijabetes, osteoartritis te mnogi drugi.
Neurološke bolesti postaju češće starenjem te ih je potrebno spriječiti dok nije prekasno jer one također predstavljaju ozbiljan problem za zdravstveni sustav. Tjelovježba je najučinkovitiji te najjeftiniji način sprječavanja nastanka mentalnih bolesti. Tjelovježba ima pozitivan utjecaj na naše raspoloženje. Kratkoročno vježbanje popravlja naše raspoloženje bez obzira radi li se o tjelovježbi od 20 minuta ili sat vremena. No, da bi se naše raspoloženje nastavilo podizati, potrebno je vježbati tijekom duljeg vremenskog perioda. Za početak, 2 do 3 puta tjedno, zatim se tjedni broj tjelovježbi može povećati na 4 do 5
Početkom 20. stoljeća, znanstvenici su počeli detaljnije proučavati utjecaj tjelovježbe na psihološke poremećaje kao što je depresija. Ranije studije slučaja su zaključile da bi vježbanje umjerenog intenziteta bilo korisno za liječenje depresije i rezultat pozitivnog raspoloženja Vježbanje stimulira oslobađanje spojeva u mozgu te može pružiti osjećaj smirenosti. Potiče otpuštanje endorfina, spojeva u mozgu koji mogu utjecati na poboljšanje našeg raspoloženja.