Podzemna skladišta plina mogu biti ili prirodna ili umjetna. No, plinski stručnjaci su prije stotinjak godina odbili skladištiti plin u velikim umjetnim skladištima jer bi trebali biti jako glomazni (visoka ulaganja), te bi se morali koristili skupi spremnici visokog pritiska. Zato se manja ili mala umjetna skladišta plina koriste povremeno u industriji i kućanstvu.
Prirodna podzemna skladišta plina su prirodno stvorena područja u Zemljinoj kori (kaverne = šupljine) u kojima se plin može pohraniti (da negdje ne ističe). To su:
- iscrpljeno naftno ili plinsko polje (najčešći oblik skladištenja plina u svijetu)
- akvifer (nastaje u poroznim zasićenim vodenim formacijama),
- solna kaverna (rezervoar u ležištima kamene soli)
- područje ostalo nakon rudarskoj obrade rudnika
- nastala u trajnom permafrostu
- područja s određenom vrstom ljuske niske temperature
- šupljine nastale nakon podzemnih atomskih eksplozija
U praksi, samo prve četiri su korištene. Posljednje tri su tek teoretski moguće.
Najveća pojedinačna podzemna skladišta plina nalaze se u:
- Rusiji,
- Ukrajini,
- Njemačkoj i
- Francuskoj.
No, u ukupnoj količini podzemnih skladišta plina dominira SAD.
