Question

Što je ROGAČ?

Od kuda potječe ROGAČ?

Kuda se širio i tko je ROGAČ širio po svijetu? 

Kako je ROGAČ povezan s riječi karat? 

Na kojim kontinentima danas možemo nabaviti ROGAČ?

Answer 1

Rogač je zimzelena biljka, jestivih plodova i oćenito visoke iskoristivosti.

Uz maslinu i lozu, jedan je od najstarijih „stanovnika“ Mediterana.

Iako nema sigurnih dokaza, stručnjaci kažu da rogač najvjerojatnije potječe iz područja Perzijskog zaljeva. Odatle ga prema Mediteranu šire Feničani, potom Grci prema Južnoj italiji i Hrvatskim otocima.

Arapi ga odnose u Sjevernu Afriku a zatim i u Španjolsku. Tako je rogač stigao do Atlantika. Kasnije ga Španjolci sele na Američki kontinent i na kraju Englezi koji su držali neka područja na Mediteranu u Južnu Afriku i u Australiju. Tako je rogač dospio na sve kontinente izuzev Antarktike.

Karat je mjerna jedinica za masu. Naziv potječe iz antičkog doba kad su za mjerenje težine dragog kamenja i zlata koristili sjemenke rogača. Naime, sjemenka rogača bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja ima uvijek jednaku masu. 

Sjemenka rogača - grčki : keration, arapski : qirat je u stvari današnji: karat.

Za više informacija o rogaču pročitajte i ovaj sadržaj: https://gospodarski.hr/rubrike/rogac-zaboravljeno-voce-velike-koristi/

Answer 2

Rogač (lat. ceratonia siliqua) se kao biljka klasificira pod zimzelenim drvetom i svrstava se u grupu mahunarki (lat. leguminosae). Uzgaja se kroz cijelo mediteransko podneblje i to već barem 4.000 godina. Glavni razlog uzgoja je slatkasti i nutritivno hranjivi plod rogača. Rogač za rast voli sušu klimu, ne voli štetočine i tada ga nije potrebno uopće prskati protiv štetočina. Rogač može rasti do 15 metara u visinu kroz 50-ak godina. Veliko drvo rogača može u jednom urodu donijeti oko 1 tone plodova. Dok se još razvija, mahuna rogača je zelene boju, te se na kraju pretvori u karakterističnu boju rogača - tamnosmeđa boja. Jedna mahuna rogača sadrži oko 15 sjemenki i slične su sjemenkama svima poznatije lubenice. Ljudi mogu jesti cijeli hranjivi plod rogača - i mahunu i sjemenke.

Za rogač sigurno znamo da potiče iz mediteranskog podneblja, no danas se uzgaja u cijelom svijetu. Njegovo navođenje pronalazimo u bilješkama starogrčkog filozofa Theophratusa koji navodi tadašnji naziv za rogač: egipatska smokva. Stari Egipćani rabili su ljepljivost rogača prilikom mumificiranja, te su arheolozi i egiptolozi tokom istraživanja grobnica (piramide) pronašli mnoštvo i mahuna i sjemenki od rogača. Kasnije u povijesti, stari Rimljani su jeli mahune rogača dok su bile još zelene (i svježe) zbog njegove prirodne slatkoće. Arapi su limun, maslinu, te rogač posadili kroz polja Sjeverne Afrike, te kroz Španjolsku. Od tamo su rogač Španjolci odnijeli u Meksiko i zatim u Južnu Ameriku, a pod Britanskom krunom rogač je otputovao i u Južnu Afriku, Indiju i Australiju gdje se uzgaja i dan danas. Razlog zašto se rogač tako brzo proširio po cijelom svijetu je što se lako uzgaja, ne zahtjeva pretjeranu brigu, dok istovremeno donosi puno hranjivih i slatkih plodova. Prema nekim povijesnim napisima, navodno se koristio i za vaganje zlata.